Autonomni ženski centar, Žene u crnom i Inicijativa mladih za ljudska prava raspisuju poziv za feminističke ekspertkinje koje će, zajedno sa predstavnicama organizacija, razviti edukativni program o problemu seksualnog nasilja u ratu, kao i za ekspertkinju koja će razvijeni program prilagoditi za izvođenje sa mladima.
Nakon što je radna grupa za izradu Nacrta zakona o rodnoj ravnopravnosti prihvatila većinu predloga koje je uputio Autonomni ženski centar u procesu javnih konsultacija, u javnoj raspravi su dostavljeni novi predlozi koje je AŽC podneo u saradnji sa Grupom 484 i ASTROM – Akcijom protiv trgovine qudima, kao članica Koalicije prEUgovor. Najvažniji predlozi su se odnosili na članove koji predviđaju formiranje alimentacionog fonda, rodnoj ravnopravnosti u oblasti seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja i u oblasti oglašavanja.
Autonomni ženski centar je ukazao da u Predlogu strategije razvoja obrazovanja i vaspitanja u Republici Srbiji do 2030. godine izostaje pozivanje na čitav nih zakona, dokumenata javnih politika i međunarodnih ugovora koji se tiču rodne ravnopravnosti, zabrane rodno zasnovanog nasilja i rodne diskriminacije, te unapređenje seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja, što je u potpunosti neopravdano i nije u skladu sa politikom Republike Srbije.
Povodom 08. marta, Međunarodnog dana žena, EU info point Novi Sad i EU info point Niš, u saradnji sa Autonomnim ženskim centrom, realizovali su onlajn izlaganje i razgovor na temu "Nasilje prema ženama i zdravlje" s fokusom na mentalno zdravlje, koji je vodila Tanja Ignjatović.
Autonomni ženski centra je uputio apel Koordinacionom telu za rodnu ravnopravnost i Ministartvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog da učine sve što je u njihovoj nadležnosti da se dopuni sadržaj Predloga Strategije razvoja obrazovanja i vaspitanja u Republici Srbiji do 2030. godine i Predloga Akcionog plana za period od 2021. do 2023. godine za sprovođenje ove stretegije, koju je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja stavilo u javnu raspravu.
Povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena, Autonomni ženski centar i Žene u crnom podsećaju da su žene širom sveta protekle godine bile, pored starih, suočene i sa novim problemima usled pandemije izazvane korona virusom i da su najviše na udaru bila radna i reproduktivna prava, kao i da se povećalo nasilje prema ženama u okviru porodice.
Stručni sastanak “Pružanje usluga podrške ženama koje su preživele nasilje tokom pandemije i razvoj standarda za pružanje online usluga podrške” organizovan je od strane Autonomnog ženskog centra u okviru projekta decentralizacije Mreže Žene protiv nasilja podržanog od strane Trag fondacije. Cilj ovog stručnog sastanka bio je da se ojačaju profesionalni kapaciteti individualnih aktivistkinja i organizacija članica Mreže ŽPN za brzu adaptaciju i pružanje usluga online u budućim kriznim situacijama kao što je ova izazvana pandemijom.
Autonomni ženski centar je zajedno sa oko 20 organizacija civilnog društva učestvovao na sastanku sa ministarkom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u vezi sa pitanjima socijalne zaštite i socijalne politike, s ciljem da se sagleda postojeće stanje u oblasti, uspostavi dijalog o pitanjima od značaja i temama koje su prioriteti u narednom periodu.
Autonomni ženski centar je tokom javnih konsultacija dostavio komentare i predloge u vezi sa Polaznim osnovama za izradu Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije. Predloženo je, između ostalog, ujednačavanje korišćenih pojmova, usaglašavanje predloga izmena i dopuna sa odgovarajućim Direktivama EU, da Poverenik za zaštitu ravnopravnosti ima zamenika, kao i da se precizira značenje postupka pred sudom „po istoj stvari“, odnosno da se jasno navede da se radi o postupku za diskriminaciju, a ne o bilo kom sudskom postupku.
Autonomni ženski centar je tokom javnih konsultacija dostavio komentare i predloge u vezi sa Polaznim osnovama za izradu Nacrta zakona o rodnoj ravnopravnosti. Predloženo je, između ostalog, ujednačavanje upotrebe termina, preciznije definisanje novih pojmova, dopuna članova kojima se regulišu specijalizovane usluge za žrtve rodno zasnovanog nasilja, uključujući predlog modela finansiranja ovih usluga, preciziranje nadležnih ministarstava za sprovođenje Zakona u pojedinim oblastima, disciplinsku odgovornost za javne funkcionere koji krše/ne sprovode odredbe Zakona, kao i potrebu da se reguliše nadzor nad sprovođenjem Zakona o rodnoj ravnopravnosti.