Predstavnica Autonomnog ženskog centra, Tanja Ignjatović, učestvovala je na Četvrtoj nacionalnoj konferenciji Ženske parlamentarne mreže (ŽPM), održanoj 4.11.2016. u Domu Narodne skupštine. Učestvujući u radu radne grupe “Ženski savezi u borbi za bolji položaj žena u društvu”, ona je pozvala ŽPM da podrži amandmane za izmene i dopune Predloga zakona o sprečavanju nasilja u porodici, kako bi se dobila najbolja moguća verzija tog zakona. Takođe, pozvala je predstavnice ŽPM da udruženo zaustave upućivanje Krivičnog zakonika u skupštinsku proceduru, jer nije organizovana prethodna javna rasprava o 14 članova koji se odnose na usaglašavanje sa Konvencijom Saveta Evrope protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici.
Kod domaćih pravnih stručnjaka stvorena je ideja da se umesto temeljne izmene postojeće definicije dela silovanje, čime bi se kaznila svaka namerna seksualna radnja bez slobodnog pristanka, uvede novi stav - “obljuba ili sa njom izjednačen čin i pored jasno izraženog protivljenja”. Problem je u tome što je predlog zaprećene kazne za ovo delo zatvor od šest meseci do 5 godina. Na taj način ista posledica – silovanje – postaje “delo malog značaja”, za koje je moguće odrediti uslovnu kaznu, umesto kazne zavora.
Završna konferencija, posvećena praćenju primene Konvencije Saveta Evrope protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici, održana je u Beogradu 3.11.2016. godine. Tema konferencije fokusirana je na podršku i osnaživanje žena sa iskustvom nasilja, na diskusiju o primeni standarda Konvencije, odnosno na razvoj dostupnih, delotvornih, efikasnih i sveobuhvatnih opštih i specijalizovanih usluga za žene i njihovu decu.
Na poziv Ministarstva pravde, predstavnice Autonomnog ženskog centra i Mreže Žene protiv nasilja, Vanja Macanović i Vedrana Lacmanović, sastale su se 07. novembra 2016. godine sa ministarkom pravde, Nelom Kuburović, i predstavnicama i predstavnicima ministarstva. Tom prilikom, ministarka Nela Kuburović je potpisala peticiju za proglašenje 18. maja Danom sećanja na ubijene žene žrtve nasilja. Tokom sastanka, ministarka Kuburović je izrazila spremnost da podrži amandmane ženskih organizacija u vezi sa zakonima koji su ušli u skupštinsku proceduru, a tiču se društvenog problema nasilja prema ženama (Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, Krivični zakonik).
Autonomni ženski centar je oštro protestvovao protiv predloga novog krivičnog dela “obljuba ili sa njom izjednačen čin i pored jasno izraženog protivljenja, za koje je zaprećena kazna zatvora od šest meseci do pet godina. Na taj način ista posledica – silovanje – postala bi “delo malog značaja”, za koje je moguće odrediti uslovnu kaznu, umesto kazne zavora.
Današnjim potpisom na Trgu republike, potpredsednica Vlade RS, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost, Zorana Mihajlović, podržala je peticiju za proglašenje 18. maja Danom sećanja na ubijene žene žrtve nasilja. Ona je rekla da je proglašenje ovog dana jedan od načina da pošaljemo poruku i apelujemo na to da ubijanje žena u partnerskom ili porodičnom kontekstu mora da prestane. Odgovarajući na pitanja medija u vezi sa najavljenim Zakonom o sprečavanju nasilja u porodici, Mihajlović je navela da, „ukoliko je moguće i potrebno, taj zakon treba učiniti boljim“.
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti, Brankica Janković, je svojim potpisom danas podržala peticiju za proglašenje 18. maja Danom sećanja na ubijene žene žrtve nasilja. Potpisivanje je organizovano u službenim prostorijama Poverenice, a potpise podrške su dali svi zaposleni u ovoj instituciji.
Istraživanje koje su predstavile članice koalicije PrEUgovor (Grupa 484, ASTRA i AŽC), pod naslovom Migranti i migrantkinje u iregularnom statusu u Republici Srbiji – aktuelna pitanja i perspektive, predstavljeno je u Medija centru, 31. oktobra 2016. Istraživanje ukazuje na položaj iregularnih migranata i odgovor nadležnih organa, sa posebnim osvrtom na položaj žena, identifikaciju rodno zasnovanog nasilja i rizika od trgovine ljudima. U realizaciji istraživanja učestvovale su Dijana Malbaša i Vanja Macanović iz AŽC.
Koalicija PrEUgovor predstavila je nezavisni izveštaj o napretku Srbije u sprovođenju politika u oblasti pravosuđa i osnovnih ljudskih prava (poglavlje 23) i pravde, slobode i bezbednosti (poglavlje 24) na konferenciji u Medija centru, 31. 10. 2016 godine.
U Srbiji ne postoji statistika, niti procena o broju žena koje su silovane tokom rata. Jedna od prvih organizacija kojoj su žene tada mogle da se obrate za podršku bio je Autonomni ženski centar protiv seksualnog nasilja, koji je i nastao 1993. godine sa ovim ciljem. „Autonomni ženski centar protiv seksualnog nasilja je nastao kako bi organizovao emotivnu podršku ženama koje su preživele seksualno nasilje u ratnim područjima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a kasnije i na Kosovu. Mnoge od njih su ostale da žive u Srbiji. Iz našeg iskustva rada sa ženama, znamo da je bilo onih koje su silovane od strane muškaraca svih nacionalnosti", navodi Lepa Mlađenović. Prema njenim rečima, sve i da postoji samo nekoliko žena kojima bi ovaj zakon mogao da koristi, država Srbija mora da ga uvede. „Time potvrđuje da je seksualno nasilje u ratu postojalo i da se država brine za građanke koje su preživele tu vrstu zločina", navodi ona.