Projekat daje doprinos da radnici primarne zdravstvene zaštite definišu svoju aktivnu ulogu u tom problemu, kroz prepoznavanje, dokumentovanje i sveobuhvatni pristup adekvatnoj intervenciji, suzbijanju i prevenciji nasilja uopšte, a posebno nasilja u partnerskom odnosu. Projekat je doprineo boljem razumevanju problema nasilja nad ženama, potrebe za holističkim pristpom u intervencijama koje se pružaju ženama žrtvama muškog nasilja i neophodnošću uvođenja jedinstvenog načina i standarda u dokumentovanju zdravstvenih posledica nasilja.
Projekat se realizuje u Beogradu u Domovima zdravlja: Voždovac, Palilula, Vračar, Lazarevac, Sopot i Grocka i u Srbiji, u Domovima zdravlja: Pančevo, Vrbas, Novi Sad, Kragujevac, Pirot i Užice.
Tok i izvođenje projekta baziran je na rezultatima procene stavova zdravstvenih radnika o nasilju nad ženama i na proceni zdravstvenih potreba žena, korisnica usluga Domova zdravlja i AŽC-a.
A. Procena stavova zdravstvenih radnika o nasilju
Metodologija: Fokus grupe
U periodu od 18. aprila do 06. juna 2006. sprovedeno je 13 fokus grupa u svim DZ koji su uključeni u implementaciju projekta u kojima je učestvovalo 143 zdravstvena radnika/ce.
Kvalitativno istraživanje kroz fokus grupe ukazalo je na nepoznavanje problema i postojanje zabluda i predrasuda o nasilju nad ženama, kao i nedostatke u shvatanju vlastite uloge u komunikaciji i postupanju u svakodnevnom radu. Istraživanje je ukazalo na potrebu javnog zalaganja za novu, kvalitetniju ulogu zdravstvenih radnika/ca i uspostavljanje modela dobre prakse kao sastavnog dela profesionalnog angažmana.
B. Procena zdravstvenih potreba korisnica
Metodologija: Anketa
Obavljeno je anketiranje 120 žena po slučajnom uzorku u 12 Domova zdravlja i 120 žena koje prijavljuju nasilje u AŽC-u.
Analiza ankete je pokazala da žena očekuje da lekar/ka razgovara sa njom o nasilju, da je podrži, da ima dovoljno vremena, da veruje u ono što mu ona kaže, da brzo i efikasno izađe u susret njenim potrebama i pruži joj informaciju.
C. Seminari za zdravstvene radnike u 12 Domova zdravlja
Održano je 12 jednodnevnih seminara na kojima je učestvovalo 183 zdravstvena radnika/ce. Cilj seminara je bio:
· upoznavanje sa modelom postupanja u zdravstvenoj ustanovi u cilju suzbijanja i prevencije nasilja u partnerskim odnosima
· praktična primena standarda za postupanje u zdravstvenoj ustanovi kroz formiranje Tima za suzbijanje i prevenciju nasilja nad ženama u svakom Domu zdravlja
· uspostavljanje saradnje Tima Doma zdravlja i AŽC-a radi prikupljanja i analize podataka i pripreme Priručnika za postupanje sa ženom žrtvom nasilja u okviru sistema zdravstvene zaštite
Tim za prevenciju i suzbijanje nasilja nad ženama u DZ
Osnovni zadatak Tima je da na nivou DZ promoviše ideju o značaju uloge zdravstvenih radnika u prevenciji, otkrivanju i dokumentovanju nasilja i pomoći ženi.
Svaki član/ica tima je RESORNA OSOBA za rešavanje problema nasilja nad ženom u svojoj instituciji, implemntira model dobre prakse/rutinski skrining nasilja, procenjuje učinak nasilja, pruža podršku ženi, dokumentuje nasilje i prati i upućuje ženu.
Svaki član/ica tima, kada dobije podatke o preživljenom nasilju, treba da dokumentuje zdravstvene posledice nasilja popunjavajući formular.
D. Izrada Pripručnika za postupanje u ustanovama primarne zdravstvene zaštite sa ženama žrtvama nasilja u partnerskom odnosu
Projekat u 2007. godini treba da rezultira izradom vodiča dobre prakse za postupanje zdravstvenih radnika/ce u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Rezultati aktivnosti projekta u 2006. godini:
1. U periodu maj-decembar 2006. god. obavljeno je 12 semeinara u 6 DZ u Beogradu i 6 DZ u gradovima Srbije
2. U tom periodu obučena su 183 zdravstvena radnika primarne zdravstvene zaštite za rad sa ženama žrtvama nasilja u cilju suzbijanja i prevencije ove pojave
3. U toku 12 meseci aktivnog rada dostavljeno nam je 1175 popunjena protokola (ukupno predviđeno 1.800)
4. Analiza i procena praktične vrednosti predloženih protokola je u toku
5. Obavljeno je 12 fokus grupa u svim uključenim DZ u cilju ispitivanja stavova zdravstvenih radnika o nasilju uopšte i o njihovoj ulozi u rešavanju ovog problema (173 učesnbika/ce)
6. Obavljeno je intervjuisanje 240 korisnica zdravstvenih usluga o njihovom mišljenju o kvalitetu usluga koje dobijaju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (100 žena koje prijavljuju nasilje i 100 žena iz slučajnog uzorka)
7. Predlog za uvođenje formulara za beleženje zdravstvenih posledica nasilja uz dokumentacioni materijal i preporuku, predat je Ministrastvu zdravlja kako bi ušao u zvaničnu proceduru radi stavljanja u Zakon o zdravstvenoj evidenciji i dokumentaciji.
Implementacija projekta tokom 2006 i 2007. godine se sprovodi u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Republike Srbije, Institutom za socijalnu i sudsku medicinu, Medicinskog fakulteta Beograd, direktorima/kama DZ-a i AŽC-a i zdravstvenim radnicima/cama iz 12 DZ. Finansijski projekat je podpomognut od strane Kanadske agencije ua mežunarodni razvoj - CIDA, agencije CAFOD, Velika Britanija i Ministarstva zdravlja.