GREVIO Izveštaj o bazičnom postupku procene stanja о zakonodavnim i drugim merama kojima se primenjuju odredbe Konvencije Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) Srbija

Ekspertska grupa za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (GREVIO) u svom Izveštaju o osnovnom postupku procene stanja u primeni Istanbulske konvencije u Srbiji, navodi da je odluke o poveravanju deteta u porodicama sa istorijom nasilja potrebno pažljivo donositi, uzimajući u obzir nasilje u porodici i sve druge oblike nasilja obuhvaćene Konvencijom, tako da se ne naruše prava i bezbednost žrtve i dece. Istaknut je niz nedostataka u ovim postupcima kada je reč o procenama i odlukama centara za socijalni rad i sudova.

Zaključujući ovu temu, GREVIO u paragrafu 172 poziva organe vlasti u Srbiji da bez odlaganja preduzmu potrebne mere, uključujući i izmene zakonodavstva, kako bi se obezbedilo da sudovi budu obavezni da:

  1. prilikom određivanja starateljstva i prava na posetu razmotre sva pitanja koja se odnose na nasilje nad ženama;
  2. obezbede priznavanje da je najbolji interes deteta ugrožen ukoliko je svedok nasilja nad bliskim licem;
  3. ograniče starateljstvo i pravo na posetu kad je to opravdano kako bi se garantovali bezbednost i najbolji interes deteta;
  4. okončaju praksu oduzimanja dece nenasilnim roditeljima i slanja dece u hraniteljske porodice.

Rezolucija Evropskog parlamenta o posledicama nasilja koje vrše partneri u intimnim vezama po žene i decu (2019/2166(INI))

Rezolucija je usvojena 6.10.2021. godine, pozivanjem na ključne međunarodne ugovore i dokumenta EU.

Pitanje nasilja koje vrše intimni partneri u postupcima za određivanje prava na roditeljsko staranje i posledice tih okolnosti i procesa na žene i decu značajno je zbog pružanja zaštite (bezbednosti) i podrške žrtvama, uključujući decu koja su bila neposredne žrtve i/ili svedoci takvog nasilja. Ono je takođe je važno zbog kompleksnosti stručnih procena i postupaka, za čije je standarde i realizaciju država Srbija preuzela odgovornost ratifikacijom konvencija na koje se poziva Rezolucija Evropskog parlamenta, kao i usaglašavanjem svojih zakona i podzakonskih dokumenata sa standardima međunarodnih ugovora.

Odredbe koje se tiču zajedničkog/ravnopravnog roditeljstva pominju se u uvodnom obrazloženju Rezolucije (u tačkama Q, W i AA), kao i u poglavljima Opšte napomene (tačka 3), Zaštita, sigurnost i podrška žrtvama rodno zasnovanog nasilja – suzbijanje nasilja koje vrše partneri u intimnim vezama tokom odlučivanja o poveravanju deteta i održavanju kontakta sa drugim roditeljem (tačke 9. i 11), Zaštita i podrška: pristup pravnoj zaštiti, hitnom smeštaju i sredstvima za žrtve (tačka 16), i u poglavlju Prevencija: osposobljavanje stručnjaka (tačka 32).


Konsultacije o amandmanima na australijski Porodični zakon (2023)

Australian Government, Attorney-General’s Department. Consultation on Exposure Draft – Family Law Amendment Bill 2023.

U listi najčešćih pitanja tokom izmena Porodičnog zakona Australije, ukazano je da istraživanja pokazuju da je lista fakotora koje bi trebalo uzeti u obzir kada se donose odluke o poveravanju dece i određivanju načina održavanja ličnih odnosa deteta sa roditeljem s kojim ne živi (tzv. roditeljski aranžman) suviše duga i složena. Ova složenost može biti zbunjujuća i skloniti fokus s najboljeg interesa deteta. Istrage su takođe otkrile da se trenutna pretpostavka o „jednako podeljenoj roditeljskoj odgovornosti“ obično pogrešno shvata kao da roditelji imaju pravo da provode jednako vreme s detetom. Ovo je netačno. Pretpostavka je zapravo da roditelji imaju jednak udeo u donošenju odluka o važnim dugoročnim pitanjima u vezi sa svojom decom.

Nacrt zakona odgovara na pozive niza eksperata, kao i zagovornika bezbednosti žena i dece, za ukidanje „pretpostavke jednako podeljene roditeljske odgovornosti“. U Nacrtu zakona se i dalje ističe da je zaštita bezbednosti dece prilikom donošenja odluka o roditeljskim aranžmanima ključna tačka u formulaciji novih faktora najboljeg interesa. Cilj drugih predloženih izmena jeste zaštita žrtava nasilja u porodici kroz sudski proces, uključujući poboljšane procedure upravljanja predmetima i nova pravila o prihvatanju dokaza osetljive prirode.