Zahtevi vladi SR Jugoslavije

 

Zahtevi beogradskih autonomnih ženskih grupa vladi SR Jugoslavije po pitanju
prevencije muškog nasilja nad ženama i pravednog sankcionisanja nasilnika

Predlog je predat Saveznom Ministarstvu Pravde,

Beograd, maja 1996.

U smislu efikasnije borbe protiv nasilja prema ženama i decom:

I ZAHTEVAMO ZAKONSKE PROMENE

1. Tražimo da se prisilni seksualni odnos u braku definiše i kažnjava kao krivično delo silovanja;

2. Tražimo da se ubistvo nasilnika od koga je žena trpela višedecenijsko svakodnevno nasilje tretira kao ubistvo pri smanjenoj uračunljivosti izazvanoj traumama višegodišnjeg trpljenja nasilja ili ubistvo u nužnoj odbrani, a ne kao umišljajno ili još gore, kao podmuklo ubistvo, što je dosadašnja praksa;

3. Tražimo uvođenje mere bezbednosti "zabrane približavanja žrtvi" koja bi se izricala nasilnicima, a čije bi kršenje povlačilo hitnu intervenciju nadležnih organa i kažnjavanje, jer su u dosadašnjoj praksi žene i deca po razvodu ili prekršajno/krivičnom kažnjavanju nasilnika potpuno izložene svim vrstama uznemiravanja, pretnji i otvorenog, eskaliranog nasilja;

4. Tražimo promenu Zakona o krivičnom postupku u tom smislu da žene-žrtve seksualnog i fizičkog nasilja imaju pravo na prisustvo osobe od poverenja u službenim kontaktima sa institucijama (milicija, istražni organi, sudovi, tužilaštva, i sl.);

5. Tražimo promenu ZKP-a u smislu jačanja procesne uloge oštećene strane u krivičnom postupku, u smislu približavanja ulozi procesne stranke;

6. Tražimo da država bude garant alimentacije za decu nakon razvoda braka, da država naplaćuje od nesavesnih roditelja alimentaciju, a da se deci u međuvremenu obezbedi redovno mesečno izdržavanje.

II ZAHTEVAMO POŠTOVANJE POSTOJEĆIH PROPISA

1. Tražimo da državni, pravosudni organi počnu da primenjuju odredbe KZ-a koje se odnose na organizovanje prometa i prodaje žena (sex trafficking) jer se naša zemlja na to obavezala ratifikovanjem međunarodnih ugovora i jer je trgovina domaćim državljankama u cilju prinudne prostitucije u drugim zemljama, deo naše stvarnosti;

2. Tražimo primenu odredaba čl. 107. KZS, "Obljuba ili protivprirodni blud zloupotrebom položaja" i čl. 121 "Rodoskrnavljenje" u smislu zaštite dece od seksualnih zloupotreba koje dolaze od strane odraslih osoba (srodnika ili nesrodnika) prema kojima se deca nalaze u odnosu kakve zavisnosti ili podređenosti;

3. Tražimo da se bitno poboljšaju uslovi u kojima žive žene zatvorenice, da se prekine praksa srednjovekovnih nehigijenskih kazamata, da se zatvorenicama omogući resocijalizacija kroz rad, prekvalifikacija kroz određene oblike školovanja i obuke i da žene izdržavaju kaznu u uslovima otvorenog tipa, što je sve predviđeno odredbama postojećeg ZIKS-a;

4. Tražimo da se, u smislu poštovanja Ustava SRJ koji zabranjuje diskriminaciju između žena i muškaraca, omogući ženama upis na Policijsku akademiju, koja za sada prima samo kandidate muškog pola;

5. Tražimo da u odeljenjima milicije za krvne i seksualne delikte bude zaposleno znatno više obučenih žena-inspektorki, i da se one bave rasvetljavanjem i rešenjem slučajeva nasilja prema ženama.

6. Tažimo da se pretnje ubistvom ozbiljno shvate i ozbiljno sankcionišu. Dosadašnja praksa je pokazala da se uopšte ne sankcionišu.

7. Tražimo da se, tokom postupka, ne ispituju ranija seksualna iskustva žene, niti da joj se postavljaju pitanja kojima joj se imputira nepovoljna slika o njoj (da li je alkoholičarka, narkomanka, prostitutka, itd.) Ni prostitutke ni narkomanke niko nema pravo da siluje.

8. U slučajevima kad se žene štite od nasilnika boravkom u Sigurnim ženskim kućama odsustvo diskrecije u pogledu tajnosti njihove adrese direktno ugrožava njihov život, te tako tražimo da se kao njihova službena adresa uvažava adresa ženske grupe i čuva tajnost adrese Sigurne ženske kuće.

 

III INSTITUCIONALNA PODRŠKA

1. Tražimo da država finansira skloništa za pretučene žene koje organizuju i kojima rukovode autonomne ženske grupe protiv nasilja prema ženama i deci;

2. Tražimo otvaranje kancelarije pri Ministarstvu pravde za eliminaciju nasilja nad ženama i decom, s kojima bi autonomne ženske grupe mogle neposredno da komuniciraju u rešavanju konkretnih problema i naročito akutnih problema.