Nakon gotovo godinu dana od javne rasprave u vezi sa Nacrtom izmena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti, nadležno ministarstvo je organizovalo konsultativni sastanak sa zainteresovanim stranama o “ažuriranom usaglašenom Nacrtu zakona”. Ako se po strani ostavi činjenica da nije sasvim jasna svrha sastanka u odnosu na regulativu o procesu izrade zakonskih dokumenata, ključni problem je da predlagač nije sproveo analizu efekata razmatranih opcija na društvo, uključujući efekte na različite kategorije stanovništva, a naročito na osetljive grupe, čija se situacija može pogoršati usled sprovođenja mera javne politike.
Autonomni ženski centar je komentarisao Nacrt zakona o socijalnim kartama. Iako bi sistemsko rešavanje problema pribavljanja dokumentacije za ostvarivanje prava iz oblasti socijalne zaštite trebalo da olakša poziciju korisnika, mišljenja smo da predlagač nije ponudio odgovarajuća rešenja za niz pitanja na koje se Nacrt zakona odnosi.
Autonomni ženski centar je dostavio komentare radnoj grupi pri Ministarstvu pravde koja priprema Nacionalnu strategiju za ostvarivanje prava žrtava i svedoka krivičnih dela za period 2019-2025 godine, uključujući i komentare na Akcioni plan za prve tri godine njenog sprovođenja. Izrada Strategije je deo obaveza koje je Republika Srbija preuzela u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, odnosno usaglašavanja sa njenim pravnim tekovinama i Direktivom 2012/29/EU.
Autonomni ženski centar, zajedno sa organizacijama ASTRA – akcija protiv trgovine ljudima i Grupa 484, u okviru koalicije prEUgovor, predao je Ministarstvu zaduženom za socijalnu politiku komentare i predloge za iznene i dopune Nacrta zakona o pravima deteta i zaštitniku prava deteta. Komentari AŽC odnosili su se na dopune određenja o oblicima nasilja nad detetom, situacije u kojima se pružaju, kao i vrste posebnih mera zaštite deteta od nasilja, dopune određenja koje regulišu pravo deteta na oporavak i reintegraciju, na život u porodici i održavanje ličnih odnosa sa članovima porodice, obaveze i odgovornosti roditelja, prava deteta smeštenog van kuće.
Organizacije civilnog društva u svom dopisu navode: “U ime više stotina hiljada pripadnica i pripadnika osetljivih grupa i korisnica i korisnika sistema socijalne zaštite kojima se neposredno bavimo u svom radu, kao i u ime celog stanovništva Republike Srbije kao adresata socijalnih prava garantovanih ratifikovanim međunarodnim instrumentima na osnovu ustavnog načela socijalne pravde, izražavamo svoju duboku zabrinutost zbog teksta Nacrta strategije socijalne zaštite”.
Od ponedeljka mediji izveštavaju o pokušaju ubistva žene na Novom Beogradu. Na parkingu ispred zgrade D.J. (25 godina) je ispalio više hitaca iz pištolja u suprugu T.J. (25 godina), naočigled njihove bebe i prolaznika. Žrtva ga je pre nekog vremena napustila i prijavila za nasilje. Tom prilikom izrečena mu je hitna mera zabrane prilaska koju je, kako se navodi, poštovao do njenog isteka u aprilu. O žrtvinom strahu za sopstveni život u medijima svedoči njena prijateljica, koja navodi da je ona i ranije trpela nasilje, ali da se plašila da prijavi. Moglo se pročitati i da su živeli u kući opasanoj visokim zidinama, pod stalnim video nadzorom, te da je nasilnikov otac poznat policiji od ranije zbog držanja nelegalnog oružja, iznuđivanja novca i povezanosti sa kriminalnim krugovima. U vezi sa ovim slučajem oglasilo se Treće osnovno javno tužilaštvo, ističući kako je učinjeno sve da se ova žena zaštiti.
Mreža Žene protiv nasilja i Nezavisno udruženje novinara Srbije najoštrije osuđuju izostanak adekvatne reakcije Ministarstva kulture i informisanja i Regulatornog tela za elektronske medije na nasilje nad ženama i decom u rijaliti programima koji se godinama emituju na TV Pink i TV Happy. Tim povodom tražimo da REM izrekne najoštrije mere u odnosu na rijaliti programe Parovi i Zadruga u cilju zaustavljanja nasilja nad ženama i decom u medijima.
Prve nedelje juna predstavnica Autonomnog ženskog centra, Sanja Pavlović, učestvovala je u studijskoj poseti Francuskoj koju je organizovalo Udruženje građana Atina, a na temu abolicionističkog zakona u odnosu na prostituciju koji je Francuska usvojila aprila 2016. godine.
Na sastanku Odbora za ravnopravnost Parlamentarne skupštine Saveta Evrope, koji je održan 5. juna 2019. godine u Beogradu, Tanja Ignjatović, predstavnica Autonomnog ženskog centra, učestvovala je u sesiji “Nasilje protiv žena: napredak i izazovi u Srbiji”.
U okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata članova njihovih porodica Autonomni ženski centar i Žene u crnom uputile su komentare nadležnom Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja kojima se traži prepoznavanje preživelih seksualno nasilje u ratu kao civilnih žrtava rata.