Na poziv Ambasade Bosne i Hercegovine, predstavnica Autonomnog ženskog centra je 29.11.2023. godine učestvovala u Humanitarnoj akciji organizovanoj povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama.
Organizacije civilnog društva koje pružaju podršku ženama i deci, među kojima je i Autonomni ženski centar, uputile su Otvoreno pismo predsedniku i članovima i članicama udruženja građana i organizacija civilnog društva u sastavu Saveta za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, povodom izveštaja BIRNA o podeli javnih sredstava fantomskim organizacijama za nepostojeće aktivnosti.
Četvrti AFŽ festival u Novom Sadu otvoren je tribinom “Nasilje posle nasilja - institucije, mediji, javnost”, koja je posvećena nasilju u institucijama, iskustvu brojnih žena koje su ga prijavile. Povod za razgovor na tribini bilo je svedočenje glumice Milene Radulović, koje je “na delu” pokazalo kako izgleda retraumatizacija i sekundarna viktimizacija, neosetljivost sudije i sudskog postupka, nekorišćenje postojećih mehanizama zaštite žrtava nasilja (kao svedoka), a koji se mogu smatrati institucionalnim nasiljem. Ovakvo se nasilje naknadno produbljuje neetičkim medijskim izveštavanjem, te se otvara pitanje “Kada nasilje prestaje?”
Na Trinaestoj godišnjoj konferenciji Viktimološkog društva Srbije pod nazivom “Podrška žrtvama i prevencija viktimizacije: Izazovi i perspektive” učestvovale smo na tematskoj sesiji “Viktimizacija i društvena reakcija”, saopštenjem pod nazivom “Da li prepoznajemo decu svedoke porodičnog nasilja kao žrtve?”, koje su pripremile Ivana Milosavljević-Đukić (iz Centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine i Visoke škola socijalnog rada) i Tanja Ignjatović.
Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama, Autonomna ženska kuća Zagreb (AŽKZ) je 23.11.2023. godine održala okrugli sto na temu „Značaj preporuka GREVIO-a za borbu protiv nasilja prema ženama”.
Na briselskim konsultativnim sastancima, organizovanim od 12. do 17. novembra 2023. godine od strane švedske Fondacije Kvinna till Kvinna, pod nazivom „Pristupanje EU za koga? Prava žena i učešće na Zapadnom Balkanu (2021-2026)”, pokrenuta su brojna pitanja sa relevantnim zainteresovanim stranama, uključujući EEAS, poslanike/ce Parlamenta Evropske Unije, predstavnke/ce Komisije Evrupske Unije, DG NEAR, sa ciljem da se doprinese pravima žena iz šest država Zapadnog Balkana i rodnoj ravnopravnosti u procesima pristupanja EU.
Ovogodišnje izdanje WAVE Fempover Magazina fokusira se na sveprisutan uticaj institucionalnog nasilja na žene i devojčice, njegove različite oblike manifestacije i ključnu ulogu specijalizovanih službi za žene u osudi i poništavanju ove vrste nasilja. Ukupno devet tekstova članica WAVE-a, među kojima su Daje i Autnomni ženski centar, bacili su svetlo iz različitih uglova na ovaj oblik ugnjetavanja i zloupotrebe moći, koji ograničava pristup pravima žena i devojaka, dok istovremeno naglašavaju iskustva, napore i angažovanje ženskih specijalističkih službi za zaštitu i podršku preživelim ženama koje su pogođene institucionalnim nasiljem.
Vest o još jednoj bebi koja je teško povređivana u dužem vremenskom periodu od strane očuha, ponovo je otvorila pitanje ostrašćenosti javnosti prema majkama koje se okrivljuju da nisu zaštitile dete.
Rezolucija EU Parlamenta o seksualnim i reproduktivnim pravima žena bila je povod za razgovor, uz online uključenje iz Brisela i Podgorice. Kako je reč o sveobuhvatnom dokumentu, fokus je stavljen na nekoliko njegovih elemenata: dostupnost proverenih informacija i značaj sistemskog obrazovanja na svim nivoima; dostupnost usluga u vezi sa seksualnim i reproduktivnim pravima i zdravljem; dostupnost savremenih kontraceptivnih sredstva i prava žene na autonomiju i slobodu rađanja; kao i obezbeđivanje finansijskih sredstava iz budžeta, uz delotvorne strategije i akcije u očuvanju i unapređenju seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja žena i devojaka, kao i svih građana.
Na nagradnom konkursu za izradu logoa povodom 30-godišnjice rada Autonomnog ženskog centra prvo mesto osvojio je predlog autorke Lane Klenak, drugo mesto predlog autorke Aleksandre Ugrin, a treće mesto predlog autorke Marije Simić.