Radionice
Fundamentalizam
kroz institucije dr`ave,
religije,
nacije i
kulturnog
nasle|a
Na
Zapadu, Istoku, Severu, Jugu - svuda
I
grupa
Kordinatorka:
Arrabbiya Mansur
(Izrael)
U~esnice:
Neda Bo`inovi} (Beograd), Jasna Bogojevi} (Beograd), Nora Ahmetaj (Pri{tina),
Natasha Terlexis (Atina), Marta Pekpalaj (Has-Kosovo), Karey Mackintosh
(USA/Beograd), Belma Kova~ (Zenica-BiH), Lula Mikijelj (Beograd), Holly Peele
(USA/BiH), Sta{a Zajovi} (Beograd).
Arabbiya,
Palestinka, `ivi u Izraelu, aktivistkinja grupe Jerusalimska veza (Jerusalem
link) koja okuplja Jevrejke i Palestinke, aktivna i u @enama u crnom, Tel Aviv. Odmah na po~etku je podvukla da fundamentalizam
koristi religiju i zato treba odvajati religiju od fundamentalizma.
Poistove}ivanje islama sa fundamentalizmom ~esto dovodi do demonizacije i
stigmatizovanja kulturnog nasle|a. Ovaj oblik kulturnog
rasizma posebno se ispoljava prema islamu. ”Moja
majka, moj brat su religiozni i oni lako mogu da budu pro-gla{eni
fundamentalistima. Ako sam ja, naprimer, religiozna kao muslimanka, da li
treba da nosim stigmu da sam fundamentalistkinja? Ako celo svoje telo prekrijem
kao `ena, da li }u odmah biti prepoznata kao fundamentalistkinja? Po mom
mi{ljenju tako ne bi trebalo da bude. Osnovno pitanje je odnos prema
razlikama. Islamski pokret nije fundamentalisti~ki ve} religiozni pokret”.
Ovakva demonizacija se de{ava skoro svuda: ”SPC
(Srpska pravoslavna crkva) smatra islam velikom opasno{}u i ta crkva stalno upra`njava
kulturni rasizam. Me|utim, to se ne de{ava samo u Srbiji, ve} u celoj Evropi.”
(Sta{a); ”Kod albanskog
naroda nema velike razlike u moralnim propisima me|u pripadnicima muslimanske
ili katoli~ke vere. Kada me je jednom prilikom ispitivala policija (srpska),
tra`ili su da im objasnim za{to ja, kao katolkinja, radim u {koli koju
poha|aju muslimanska deca. Odgovorila sam im da su to sve albanska deca, a ne
muslimanska ili katoli~ka. Policajci su mi onda rekli da, ako Albanci do|u
na vlast na Kosovu, onda }e muslimani tretirati katolike kao manjinu. Srpski
re`im vr{i jaku pravoslavnu religijsku propagandu, pretvaraju katoli~ke crkve
u pravoslavne i onda tvrde da su crkve na tom prostoru starije od albanskog
naroda” (Marta); ”Bolelo
me je {to su nas poistove}ivali sa fundamentalizmom a ja i ne znam {ta je to.
Kako im objasniti da to u Bosni ne postoji?”
(Belma).
Fundamentalizam
pribegava agresivnim i nasilnim metodama, proizvodi mr`nju prema drugima,
proizvodi sukobe i ratove: ”U
Srbiji je SPC (Srpska pravoslavna crkva) propagirala vi{e etni~ki
fundamentalizam jer je SPC nacionalna crkva. SPC je podr`avala politiku
etni~kog ~i{}enja u skladu sa etni~kim fundamentalizmom ~istih nacija i
etni~ki ~istih granica. U SPC preovladava jedna od najtvr|ih struja, tj.
nacionalisti~ko pravoslavlje. Po njima je ”srpska
dr`ava tamo gde dose`u srpske crkve i srpski grobovi”.
Oni zagovaraju koheziju svih Srba sveta. Mnogi me|u tim pravoslavnim
nacionalistima u SPC-u su blagosiljali R. Karad`i}a i ostale ratne zlo~ince.
U
SPC-u trenutno vode raspravu da zajedno sa ruskom crkvom iza|u iz Svetskog
saveza crkava (SSC). Oni ka`u da je SSC jedna ekumenska globalna organizacija
koja se bavi re{avanjem socijalnih problema a ”to
nije na{ problem, mi se bavimo duhovnim a ne materijalnim stvarima”.
U stvarnosti je mnogo druga~ije jer se itekako bave materijalnim stvarima. Za{to
je SPC protiv ekumenizma? Ka`u da je ekumenizam protiv srpskog naroda, da je to
zlo koje dolazi sa Zapada. SPC ~esto govori o opasnosti izvana i da je zato
potrebno jedinstvo nacije pa i brisanje razlika me|u pripadnicima/ama iste
nacije, sve u ime tog jedinstva. SPC smatra da SSC toleri{e stvari kao
rukopolaganje `ena za biskupe i pastore, ven~anje osoba istog pola, itd. a sve
to nije ”u duhu tradicije
srpskog naroda”
(Sta{a). ”Mi smo dosta dugo
`ivjeli u uvjerenju i mo`da i sada da nam je opasniji katoli~ki fundamentalizam
koji je zaista koristio religiju u politi~ke svrhe. Neposredno poslije rata Katoli~ka
crkva je skrivala ratne zlo~ince iz II svjetskog rata, prebacivani su u
Latinsku Ameriku. Po~etkom ovog rata masovno su se vra}ali bez paso{a, bez
dokumenata i oni su u Hrvatskoj postali oni koji rukovode politikom etni~kog
~i{}enja, komanduju re`imom u Hrvatskoj.
[to
se ti~e pravoslavnog fundamentalizma ne znamo kad je po~eo. ^esto se misli da
on nema politi~ku dimenziju, da su to samo religijski rituali, obi~aji, da je
to sve u tradiciji srpskog naroda. Taj fundamentalizam po~inje ”vra}anjem
korenima”; to su neki
obi~aji koji datiraju iz srednjeg vijeka, koji su se ~ak bili izgubili. Oni nam
se prikazuju sad kao obi~aji koji su uvijek postojali, koji su vje~ni. Pravoslavni
sve{tenici neka svoja saznanja koriste u politi~ke svrhe; oni su po~eli sa
etni~kim fundamentalizmom. Za njih je srpski narod najstariji na svijetu;
srpski narod je bogu najdra`i narod. Sa svoje strane, Hrvati, ka`u bla`ena
djevica Marija i kraljica Hrvata, da ne bi zaostali u fundamentalizmu. Tako
da imamo dva naroda koji su porijeklom bo`ji: jedan poti~e od majke, drugi
poti~e od oca. Sada i jedni i drugi propovijedaju da ne mo`emo `ivjeti zajedno
na ovom istom prostoru. Ta parola da ne mo`emo `ivjeti zajedno jeste najgora
parola koju su fundamentalisti izmislili. Iz toga su proiza{li svi zlo~ini i
etni~ko ~i{}enje. Svi ti zlo~ini blagosiljani su od pravoslavnih i katoli~kih
sve}enika, svako svoje. Naravno ima izuzetaka, ima ~estitih ljudi me|u tim
sve}enicima, oni nisu prihvatili takvo pona{anje, ali oni su sklonjeni u
stranu.
U
Srbiji postoji sprega re`ima i SPC. Oni mogu da se brane i da govore o slobodi
mi{ljenja i izra`avanja, ali je ~injenica da se Milo{evi}ev nacionalizam udru`io
sa nacionalisti~kim pravoslavljem SPC-e”
(Neda).
Nata{a
iz Gr~ke odmah se nadovezala: ”Izgleda
da je SPC preuzela mnogo toga iz Gr~ke i Gr~ke pravoslavne crkve. Gr~ka je
jedina zemlja u Evropi i na Balkanu u kojoj ljudi na li~noj karti imaju ozna~enu
religijsku pripadnost. Postoji diskriminacija na osnovu verske pripadnosti. U
parlamentu je bila pokrenuta rasprava da se iz li~ne karte ukine verska
pripadnost, ali to nije prihva}eno a argumenti su bili da je to ”pravoslavno
nasle|e”. To su ~ak
izjavljivali i oni koji pripadaju partijama na levici ili su se deklarisali kao
ateisti/kinje. U Gr~koj postoje diskriminatorski zakoni posebno prema
Makedoncima i Turcima koji nemaju pravo ~ak ni da se zovu svojim imenom i zbog
toga mogu biti ka`njeni. Crkva se zapravo nije odvojila od dr`ave”.
Bez
obzira na specifi~nosti u kulturnom nasle|u, univerzalni
kulturni model koji upra`njava fundamentalizam jeste nasilje nad `enama u ime
tradicije, religije, kulturnog nasle|a: ”Mi
znamo da je u svim religijama `ena podre|ena. Mu{ke patrijarhalne vrednosti
vladaju nad `enama u svim religijama”
(Arabbiya).
Jedan
od oblika vr{enja kontrole nad `enama je i nametanje odre|enog na~ina odevanja:
”Nasilje je po~elo
nad `enama koje idu po ulici a nisu pokrivene. Ovo se de{ava na okupiranim
podru~jima, u Gazi. Tamo sam do{la pred kraj Intifade (palestinskog narodnog
ustanka) i vidim da sve `ene pokrivaju glavu, vernice ili ne. Oni prave teror
na ulici protiv `ena. Mi smatramo da se radi o opasnom pokretu koji nam ne}e
dozvoliti da budemo slobodne, da je to vrlo opasan pokret za na{u zajednicu. U
Izraelu, oni deluju u okviru zakona, ne pribegavaju nasilju, ali vr{e
propagandu protiv `ena koje se ne pokrivaju i bune se protiv u~e{}a `ena u
javnoj sferi. U takvoj situaciji zakon ne mo`e da nas {titi, tu se navodno radi
o slobodi govora, to nije politi~ki opasno za izraelsku dr`avu, zato to ona i
dozvoljava, jer se radi o `enama muslimanske a ne jevrejske vere”
(Arabbiya).
Diskurs
o ugro`enom identitetu, strah od gubljenja identiteta predstavlja izgovor
fundamentalista u cilju vr{enja kontrole nad `enama:
”Islamski pokret je
tradicionalno protiv nas (`enskog autonomnog pokreta) i ka`u nam da gubimo
svoj identitet, na{ arapski identitet ako pro|e zakon koji `eni omogu}ava da
bira izme|u civilnog i religioznog suda u porodi~nim pitanjima. Ka`u nam da ako
`ena ide na civilni sud, izgubi}emo identitet kao Arapkinje. Status `ene u
dru{tvu mora da ostane takav kakav je, jer navodno, to je identitet arapske
kulture” (Arabbiya).
Porobljavanja
`ena ispoljava se i kroz instituciju ranog braka: ”To
je veoma veliki problem. Brak je dozvoljen ve} sa osamnaest godina, ali
zajednica tera `ene da se udaju jo{ mnogo ranije tako da one u svom `ivotu
nemaju vremena za obrazovanje i to je vrlo te{ka situacija koju treba menjati”
(Arabbiya). Ona je objasnila da se ”islamski
pokret odnosi prema `eni kao posedu mu{karca, da zlo~ini po~injeni u ime
patrijarhalne ~asti postoje i u toj i u drugim kulturama jer je `ena ~uvarka
porodi~ne ~asti”.
”@ena mora da ~uva
~ast porodice. Suo~avamo se sa te{kim oblicima nasilja nad `enama, neke `ene
su ubijene zbog o~uvanja ~asti porodice. To proizlazi iz tradicionalnog
shvatanja da je `ena vlasni{tvo mu{karca. Naravno, to se ne de{ava samo u
islamskim zemljama”.
Kolonizacija
`ena u patrijarhalnom dru{tvu ispoljava se i kroz ugovoreni brak, kupovinu
`ena, poligamiju, repudijaciju `ena. ”U
Hasu se `ene tako|e prodaju. Mislim da je glavni problem te{ka ekonomska
situacija. Ljudi ne mogu da se ven~aju u nekoj drugoj regiji upravo zbog lo{ih
ekonomskih uslova. Katoli~ka crkva tako|e vr{i uticaj, iako je ona izgleda
liberalnija. Ali, kod obe vere se radi o istoj stvari. Naprimer, kad dvoje
mladih `eli da se razvede, katoli~ka crkva to ne dozvoljava. Ako se razvedu bez
dozvole crkve, u tom slu~aju ona ne dozvoljava da se ponovo ven~aju sa nekim
drugim/drugom”
(Marta). Ima puno slu~ajeva da `ene `ive po dvadeset godina, da imaju petoro
dece sa nekim mu{karcem u ku}i njegovih roditelja, a nisu zvani~no udate za
tog mu{karca. I onda taj isti mu{karac mo`e da se o`eni nekom drugom `enom ili
sa vi{e njih, jer mu to dozvoljava obi~ajno pravo. U poslednje vreme ima puno
slu~ajeva da mu{karci idu u inostranstvo i tamo se o`ene drugim `enama i sa
njima tako|e imaju decu. @ene su na Kosovu tako|e ~uvarke moralnih vrednosti”
(Nora). ”Samo da dopunim
Noru primerom iz Crne Gore: i tamo su mu{karci imali pravo da dovedu drugu
`enu ako prethodna nije rodila mu{ko dete. To je sve u okviru tzv. kodeksa
~asti” (Sta{a). ”Nikada
to nije bilo iskorijenjeno, kao {to nije iskorijenjena ni kupovina `ena. De{ava
se da `ene koje nisu islamske vjere, naprimer, Srpkinje ili Hrvatice,
prihvataju da idu u albansku ku}u bez miraza. Razgovarala sam sa `enama koje su
se udale na taj na~in, rekle su mi da sav novac ide roditeljima jer je ona
zapravo prodana”
(Neda).
Svi
fundamentalisti pretenduju da vr{e kontrolu nad reproduktivnim sposobnostima
`ene - za sve njih `ena je reproduktorka nacije:
”Po propagandi SPC
(Srpske pravoslavne crkve) ra|anje ima etni~ku vrednost. Ta~no je da su za njih
sve `ene majke i supruge, ali ra|anje je va`no ako se pove}ava natalitet
odre|ene nacije, u ovom slu~aju srpske. S druge strane, zagovaraju
smanjivanje nataliteta `ena nesrpske nacije”
(Sta{a). Sli~no se de{ava i u Gr~koj: ”Ono
{to mene mnogo pla{i kod nacionalista jeste njihov diskurs o niskoj stopi
ra|anja u zemlji. Oni naj~e{}e govore kako }e do 2010-te u Gr~koj biti 50%
vojnika manje. Predla`e se i da `ene idu u vojsku ako ne}e da ra|aju sinove. To
je na neki na~in ratna propaganda. Pla{i me i to {to se i u parlamentu govori o
niskoj stopi ra|anja. ^ak i partije koje sebe nazivaju progresivnim govore isto”
(Nata{a).
Fundamentalizam,
populizam, nacionalizam koriste ekonomsku bedu, socijano nezadovoljstvo za
svoje politi~ke ciljeve: ”Pokret
se razvio i u Izraelu i na palestinskim okupiranim teritorijama. U Izraelu je
po~eo kao religiozni pokret. Po~eo je pre 15 godina, me|u siroma{nim ljudima
koji su `iveli u velikoj bedi. Ljudi su se uklju~ili u islamski pokret zato {to
je on obe}avao da ako oni pate na ovom svetu, idu u raj na drugom svetu”
(Arabbiya). ”Ja
sam mlada, ali se se}am da u biv{oj Jugoslaviji nije bilo toliko vernika i
fundamentalista kao sada. Ranije su se mogli izbrojati na prste ljudi koji su
i{li u d`amije i koji su poha|ali verske {kole. Stvari su se po~ele menjati
1989. kad je ukinuta autonomija Kosovu i Vojvodini. Nakon toga, nisu samo ljudi
sa sela po~eli da se priklanjaju religiji ve} i intelektualci koji su pre bili
protiv toga. Ja ne znam da li je to izbor ili jedina preostala mogu}nost. [to
je najgore, mnogi mladi ljudi su po~eli da poha|aju verske {kole –
medrese”
(Nora). ”Ja mislim da je
jedan od razloga uspeha fundamentalizma i to {to je on na{ao na~in da ponudi
ljudima ose}aj zajedni{tva i pripadnosti {to poma`e u te{kim ekonomskim
uslovima. To je posebno izra`eno u odnosu na identitet u zemljama biv{e
Jugoslavije, na taj na~in ljudi misle da mogu da prona|u svoje izgubljene
identitete. Naprimer, na okupiranim palestinskim teritorijama ljudi misle da
Izraelci poku{avaju da im izbri{u njihovu nacionalnu svest. U SAD-u postoji
velika kriza identiteta zbog velikog priliva imigranata, velikih promena u
kulturi 60-tih godina. Ljudi se ose}aju ugro`enim, oni `ele ne{to za {ta mogu
~vrsto da se uhvate”
(Carey).
Fundamentalizam
deluje i {iri svoju propagandu i preko medija, preko obrazovnih i vaspitnih
institucija kao i preko karitativnih aktivnosti:
”U po~etku nismo
shvatali opasnost islamisti~kog pokreta, izme|u ostalog jer ~ine neka dobra
dela za zajednicu, podr`avaju siroma{ne porodice. Po~eli su sa osnivanjem
institucija za malu decu, {to je omogu}ilo `enama da iza|u iz ku}e i po~nu da
rade. Na palestinskim okupiranim teritorijama pokret je delovao na istim
osnovama, posebno u Gazi. Me|utim, to se vrlo brzo izmenilo i pripadnici tog
pokreta imaju vrlo nasilno pona{anje prema `enama, naro~ito u Gazi. To je
veoma siroma{no podru~je sa puno izbeglica. Pravo plodno tle za njihove
aktivnosti. Okupatorske izraelske vlasti ih podr`avaju, ide im u prilog da
oja~aju kako bi tako oslabili PLO (Palestinsku oslobodila~ku organizaciju).
Izraelske vlasti `ele da se bore protiv PLO-a preko islamskog pokreta.
Okupacione snage su mislile da }e tako kontrolisati situaciju, ali vi{e to ne
mogu” (Arabbiya). ”Na
televiziji u Srbiji imamo programe verskog, pravoslavnog, sadr`aja, Biblije
za decu, koja se prodaje u milionima primeraka. Pravoslavni popovi su po~eli
~ak da ulaze u WC i da osve}uju sve prostorije, zgrade, {kole”
(Jasna). Lula je dopunila Jasnu: ”Po
nekim podacima, za poslednjih {est godina na teritoriji Srbije izgra|eno je
vi{e crkava nego za poslednjih pedeset godina. Zatim, slave koje su pre bile
ne samo religijski nego i tradicionalni praznik, koriste se u nacionalisti~ke
svrhe. Popovi dolaze u {kole da ih osve}uju, sada svaka {kola ima svoju slavu”.
”U nekim {kolama u
SAD-u ne mo`e se predavati o evoluciji ako se ne predaje o stvaranju sveta po
Bibliji. To je {kolski sistem u dr`avi u kojoj je navodno crkva odvojena od
dr`ave. Pravni sistem koji garantuje odvojenost crkve od dr`ave nije u stanju
da za{titi sekularnu kulturu od fundamentalizma”
(Carey).
Arabbiya
je ponovila ono {to je na po~etku kazala: nije dovoljno razgovarati o
fundamentalizmu, denuncirati oblike represije koju vr{i nad `enama, ve} je potrebno
videti ”na koji na~in iza}i
na kraj sa fundamentalizmom”.
U~esnice su iznele i neka iskustva, akcije. To su zahtevi pravnog karaktera:
zahtev za lai~kim zakonima, odvajanje religije od dr`ave. U tom smislu ”na{a
strategija je da osna`imo i podr`imo `ene da u|u u lokalne organe vlasti i
podr`imo partije koje se bore protiv islamisti~kog pokreta”
(Arabbiya). Carey smatra da ljudima treba ponuditi realnu alternativu, a to se
ne mo`e posti}i samo sekularnim obrazovanjem, potrebno je ponuditi ose}aj zajedni{tva
koji uva`ava sve razlike, socijalne probleme re{avati na druga~iji na~in, na
osnovu socijalne pravde a ne karitativnih aktivnosti; Sta{a smatra da treba da
bez potcenjivanja, minimiziranja, ve} vrlo ozbiljno ”pratimo”
na medijima, u {kolskom sistemu kako se ”suptilno”
propagira krajnji konzervativizam (”fundamentalizam
u senci” kako ka`e Frances
Kissling). I, naravno, neophodno je stvarati lokalne, regionalne, globalne
`enske mre`e protiv fundamentalizma.
II
grupa
Koordinatorke:
@iva Vidmar i
Sonja Lokar,
(Ljubljana, @enski forum ZHSD)
@iva
Vidmar, jedna od koordinatorki, objasnila je da je fundamentalizam istorijska
~injenica hri{}anstva. Termin fundamentalizam upotrebljen je, po prvi put,
objavljivanjem tekstova izvorno uzetih iz Biblije, to jest ”1902.
godine ustanovljena je ameri~ka biblijska liga koja je objavila 12 pamfleta pod
nazivom ”de fundamentis”
i otuda dolazi ime fundamentalizam. 1919. osnovana je svetska organizacija
hri{}anskih fundamentalista koja se bori protiv liberala, protiv tuma~enja
sveta suprotnih Bibliji, protiv darvinizma. Period izme|u 1930. i 1940.
vezan je za stvaranje najekstremnijih fundamentalisti~kih crkava i
organizacija. 1950. delokrug fundamentalista se pro{iruje na borbu protiv
abortusa, homoseksualnosti, jednakosti `ena”.
Dakle,
koreni fundamentalizma poti~u iz hri{}anstva i @iva je naglasila ”`elim
da se razbije predrasuda da je fundamentalizam isklju~ivo svojstven islamu”.
Kad se govori o fundamentalizmu, uvek je potrebno jasno re}i na koji se
odnosi, da li je vezan za hri{}anstvo, judaizam, islam, budizam...
Razli~ite
interpretacije odre|enih religioznih doktrina ~esto nemaju veze sa religijskim
postavkama ve} je to vi{e posledica politi~kih strategija, politi~kih okolnosti
– globalnih i
lokalnih, zavisi od potreba elita na vlasti. Jasna Bak{i} iz Sarajeva je to
objasnila: ”Mi smo za Zapad
bili muslimani, ne{to {to je daleko, nepoznato i ~udno, a s druge strane, za
Arape nikako nismo bili muslimani, tj. bili smo oni muslimani koje oni ne
prepoznaju kao deo vlastitog identiteta, dakle, ne{to {to nije ni nalik njima.
Posebno po na~inu pona{anja i statusu `ene u dru{tvu. Jako se poku{alo
manipulirati svim tim segmentima. Sve se to u Bosni `estoko prelomilo tokom
rata”.
Tokom
razgovora u~esnice su govorile o kontroli nad
`ivotima `ena, posebno nad reprodukcijom i seksualno{}u, nad pravima `ena na
samoopredeljenje o odnosu na vlastito telo i reproduktivnu sposobnost.
To se de{avalo i de{ava poslednjih godina u ve}ini zemalja na prostoru biv{e
Jugoslavije (Sloveniji, Srbiji, BiH, itd.). Za ekstremni nacionalizam, ra|anje
ima nacionalnu vrednost: `eni se dodeljuje uloga da spasi naciju od odumiranja.
An|a iz Novog Sada ka`e da se u Srbiji ”pri~a
da su Srbi ugro`eni, jer su `ene po~ele da se emancipuju i da zato ne ra|aju”.
Mara iz Bijeljine (srpski entitet u RS) ka`e da je ”u
RS postojala jedna politi~ka parola koja je govorila da `ene treba da ra|aju i
to je upotreba `ena u politi~ke svrhe. Ali, vlast nije stvorila nikakve uslove
da bi se deca mogla ra|ati i normalno odgajati”.
I u Sloveniji se `eni name}e ”njena
prirodna uloga ra|anja i da se tako oslobodi svih krivica koje joj je navodno
nametnuo socijalizam”
(Sonja).
Ideologija
vra}anja `ena u ku}u i porodicu sveprisutna je
u zemljama biv{e Jugoslavije. Propagira se da je osnovna vrednost `ene da
ostane u ku}i a da joj mu` radi i donosi pare, a sve to u cilju da se ukinu
abortus i razvod, ka`e An|a. U Sloveniji je vrlo veliki broj, posebno mladih,
koji smatraju da svaka `ena treba da se uda, da je `eni mesto u ku}i i da je
mu` izdr`ava (Sonja). Dunja (Beograd) smatra da su mnoge `ene interiorizovale
ulogu koju name}u nacionalisti jer ”mnoge
`ene su se stavile, svjesno ili nesvjesno, na stranu raznih nacionalisti~kih
pokreta. Jedna od takvih ekstremnih u Srbiji je ”Samo
Srpkinja spa{ava Srbina”
na ~ijem ~elu je fa{istkinja, Isidora Bjelica. One javno govore da `ene treba
da slu`e i do~ekuju ratnike, tj. da `ena bude odmor ratnika”.
Lik
majke/heroine/`rtve je posebno prisutan u vremenima rata.
Na materinstvo se ra~una kao na spremnost `ena da se bezuslovno i uz najve}u
po`rtvovanost posvete drugima. ”Dok
je bio rat, `ena je bila heroina i to je bio slogan koji je vladao na ovim
prostorima. @ena je radila kod ku}e, bila majka, stub porodice ali i
cjelokupnog dru{tva”
ka`e Rada iz Zenice (BiH). A kad kriza splasne, kad rat pro|e, materinstvo
postaje manje va`no na javnom planu. To svedo~i Rada iz Zenice: ”Kad
rat prestaje, onda `ena prestaje biti heroina, prestaje raditi i na svoje mjesto
pu{ta mu{karca koji je zavr{io sa svojim ratnim pozivom”.
Uslovi
u kojima se to de{ava je: op{te osiroma{enje, posebno `enske populacije,
otpu{tanja s posla, posebno `ena s posla, nemogu}nost izbora `ena... An|a pri~a
kako je njena prijateljica pre bila emancipovana, `ivela u vanbra~noj
zajednici skoro dvadeset godina, zaposlena ali ”sad
misli sasvim druga~ije. Ona se promenila nagore jer je osetila neku nesigurnost
i prihvata konzervativnost da ne bi izgubila i ono {to ima. Sad je odlu~ila da
se uda i `eli da samo radi kod ku}e a da je mu` izdr`ava. To je izraz krize i
posledica sveop{te manipulacije”.
U ratnim okolnostima `ene su izlo`ene jo{ ve}im manipulacijama: ”Mnoge
`ene se priklanjaju religiji iz vrlo pragmati~nih razloga. Na taj na~in }e
negdje dobiti novac za svoje dijete”
(Rada). U vremenima krize aktiviraju se mehanizmi koji mogu pretvoriti
porodicu u amortizer nesigurnosti i nemira koji nastaju zbog poreme}enih
ekonomskih odnosa, ka`e Sonja i ”tada
`enu ubje|uju da ona treba da preuzme svoju prirodnu funkciju, da sedi kod
ku}e i gladuje sa svojom decom dok mu` tr~i okolo da na|e posao”.
Zna~i `ena treba da kupuje socijalni mir i u ku}i i u naciji –
dr`avi.
[ta
raditi? Kako uticati na promenu patrijarhalnog
mentaliteta koji `enu svodi na reproduktorku nacije, na
majku i suprugu? Kako se odupirati socijalnim potresima koji najvi{e
poga|aju `ene?
An|a
koja radi u pred{kolskoj ustanovi smatra da se na promenu patrijarhalnog
mentaliteta mo`e uticati u vaspitnim i obrazovnim institucijama; Rada vidi ”{anse
za `ene” u ja~anju i
{irenju mre`a nevladinih `enskih organizacija; Sonja ka`e da je Slovenija mo`da
jedina dr`ava u tranziciji gde politi~ari nisu uspeli sru{iti totalno
socijalnu dr`avu i da zato `ene treba da se zala`u za dr`avu socijalnog staranja
jer im tako ostaje vi{e prostora za sebe, za javne aktivnosti, itd.
III
grupa
Koordinatorka:
Imma Barbarosa
(Bari, Italija)
Imma
je definisala fundamentalizam kao politiku zatvaranja, zatvorenih i izolovanih
identiteta. Govorila je o institucijama koje se rukovode logikom i praksom
izolacije, isklju~ivanja: porodica, grad, dr`ava/nacija/otad`bina.
Kontrola
`ena preko o~uvanja patrijarhalne porodice osnov je fundamentalisti~kog
diskursa i prakse. Imma smatra da je pogre{no
misliti da na Zapadu porodica nije autoritarna. »@ene u tim porodicama ponovo
gube identitet. U vladi i parlamentu vodi se politika za porodicu a ne za
`ene«. To je klan, zatvoreni tip porodice, porodica koja se bavi kriminalom
(mafija). U ovim kriminalnim organizacijama `ene su veoma podre|ene, pa ~ak i
kada se ponekad na|u na »rukovode}im« mestima. To je, zapravo, krajnje
patrijarhalan model. Po{to radim sa zatvorenicima, iskustvo mi je pokazalo da
su `ene spremne da urade sve za njihove mu{karce.
Drugi
nivo je grad: funkcioni{e po principima isklju~ivanja/uklju~ivanja. Ona/j druga/i,
Razli~ita/i jeste imigrant, ona/j koja/i nema dr`avljanstvo. I u imigrantskim
zajednicama `ene su nevidljive. Po{to radim u institucijama ve} 30 godina
(parlamentu, op{tini, itd.) na nivou na{e op{tine otvoreno je savetovali{te za
imigrante/tkinje. Postavile smo i slede}i uslov: da pomenute zajednice zastupa
jedna `ena i jedan mu{karac. Tu smo nai{le na ogromne te{ko}e: mu{karci su
nam kazali da `ene treba da ostanu u ku}i. Mi se zala`emo za to da svaka osoba
ima dr`avljanstvo, tamo gde `ivi i radi, bez obzira na etni~ku i drugu
pripadnost«. Politike isklju~ivanja, zatvaranja svojstvene zapadnim zemljama
ispoljavaju se u krajnje restriktivnoj imigracionoj politici, koja ote`ava
komunikaciju me|u ljudima iz mediteranskog basena (i u celoj Evropi). Konkretne
prepreke su: vize, ograni~avanja ulaska, status imigranata iz vanevropskih
zemalja, itd. Kao vid za{tite od navale ljudi iz siroma{nih zemalja Balkana,
Azije, Afrike uve}avaju se policijske snage i grani~ne kontrole, a sve to vodi
rastu}oj militarizaciji. Zapravo, militarizam i
fundamentalizam uvek idu zajedno i me|usobno se podupiru, smatra Imma. [ura se nadovezala nagla{avaju}i
da je militarizam »najopasniji vid fundamentalizma« jer »svi se naoru`avaju –
mentalno ili fizi~ki –
i svi se susre}u u militarizmu. Rat u biv{oj
Jugoslaviji je to pokazao – nacionalne
vo|e su se uvek me|usobno podr`avale”«.
Imma
je potom pre{la na »tre}i nivo« zatvorenih identiteta: »To je nacija/dr`ava/otad`bina.
Dr`ava je tipi~no mu{ka tvorevina. Za nas je dr`ava teritorija i granice,
obele`ene ideologijom identiteta. Nalazimo se na vrhuncu globalizacije u ekonomiji
i na najvi{em stupnju fragmentacije u politici. U Italiji imamo Ligu –
populisti~ki fenomen koji smatra da su stanovnici
juga zemlje osobe ni`e rase. Do pre dvadeset godina, na{a kultura se zasnivala
na autonomiji naroda. Uvek sam se zalagala za samoopredeljenje naroda protiv
kolonijalizma. Me|utim, rat u biv{oj Jugoslaviji poremetio je moja gledi{ta. Da
li danas mo`emo da ka`emo da je samoopredeljenje naroda sloboda po sebi? To
je ozbilno pitanje. Da li samoopredeljenje naroda
mo`e da bude ne{to pozitivno ako ne podrazumeva demokratski razvoj? Mislim da ako se pravi dr`ava bez `ena,
pravi se dr`ava protiv `ena. Dr`ava je mu{ka
tvorevina, dr`ave su uvek pribegavale ratovima, one su instrument kojim se stvaraju
zatvoreni identiteti. U Italiji re~ patria
(otad`bina) poti~e od re~i otac dakle,
dr`ava je patrijarhalna istorijska tvorevina. Otad`bina zna~i `rtvovanje,
herojstvo, smrt a ne su/`ivot. @ene su uvek u ratovima bile osu|ene na privatnu
sferu: ili su bile `rtve ili sau~esnice«.
Analisa
(Udine) se sla`e sa Immom da razni fundamentalizmi uvek izra`avaju zatvorene
kolektivne identitete: »To mo`e da bude nacija, religija, jezik. To su uvek
mu{ke ideologije iako u njima ima puno `ena. Aktivistkinje iz islamisti~kog
pokreta su vrlo aktivne i brojne. ^injenica je da sve `ene pripadamo istom
rodu, ali mi se sve prepoznajemo preko razli~itosti. Mislim da je vrlo korisno
da uzimamo u obzir bezbrojne razlike koje postoje unutar na{eg roda. Treba da
istra`ujemo {to dublje na{ subjektivitet i individualnost –
to je kao neka »vakcina«, lek protiv fundamentalizma.
U feministi~kom pokretu uvek treba da imamo na umu razlike me|u nama«.
[ura
(Rijeka) smatra da fundamentalizam te`i da izbri{e razlike. Dakle, »treba
razvijati, podsticati razlike, po{tovati ih, to je kapilarna alternativa«.
Razlike izazivaju strah i militarizuju duh. Ba{ kao {to ka`e marokanska
feministkinja Fatima Mernissi, u delu »Strah od modernosti«: »sve
dok razlika bude izazivala strah, granice }e biti zakon.
Budu}i
da su institucije, takve kakve jesu, uglavnom patrijarhalne, mu{ke, postavlja
se pitanje: kako ih menjati?
Imma
smatra da nije dovoljno u}i u institucije. Danas na Zapadu `ene ulaze u
institucije, ali ne radi se samo o kvantitativnom prisustvu `ena, ve} o
kvalitativnom prisutvu: »Potrebna je
potpuna redefinicija politike. Za Hanu Arendt
politika je prostor u kojem strasti, ose}anja zadobijaju vrednost, postaju
politika«. Zapravo, postavlja se pitanje sadr`aja i smisla prisustva `ena, to
jest, promena simboli~kog poretka, menjanja pojma politike. Radi se o redefiniciji
politike, kako ka`e Imma.
Lucia
(Luca, Italija) ka`e: »Politika je sve.
To je ono {to jedemo, na~in na koji jedemo, na~in na koji odgajamo decu, to je
organizacija posla u ku}i. To je sve politika, posebno za
nas i upravo o tome treba da govorimo javno. Me|utim, ne
treba da postanemo kao mu{karci, mo`emo da budemo prijateljice, saveznice, prvo
treba da se mi `ene razumemo i razgovaramo da bismo to posle ~inile sa
mu{karcima. Mnogo je lak{e da se mi `ene me|usobno razumemo, te`e je
razgovarati sa mu{karcima«. [ura se sla`e da `ene treba da menjaju politiku,
ali i da tra`e saveznike me|u mu{karcima, da ne budu zatvorene jer »je potrebno
senzibilizirati i druge grupe, druge dru{tvene slojeve. Na{
problem treba da iznesemo vani da celo dru{tvo to shvati kao dru{tveni
problem«. [tefi je za politiku »korak po korak«. To je
problem vekova. Iluzija je da }e se mu{karci menjati. Za{to bi to ~inili ako im
sada{nji polo`aj donosi korist? »Biljana (Norve{ka) se pla{i da, zbog svoje
zatvorenosti, alternativni pokreti mogu da ponove patrijarhalni model i da
zato treba izbegavati mentalitet getoa. Charo iz Valensije ka`e da postoji
mno{tvo feministi~kih grupa, mre`a, ali one su i dalje zatvorene u sebe (na
univerzitetu u okviru `enskih studija, itd.) i da ne iznose dovoljno svoje
probleme na javnu scenu kao {to bi trebalo.
Zbog
vrlo rasprostranjene negativne konotacije politike (»politika je prljava, nemoralna,
stvar, …«itd.) `ene koje u|u u institucije, u sfere mo}i, ostaju uglavnom
usamljene, izolovane od drugih `ena. Maria Gracia iz Bolonje smatra da treba
podr`ati `ene koje u|u u institucije, ali zahtevati od njih da uvek polaze sa
stanovi{ta roda, da uva`avaju interese i potrebe `ena, jednakost u razlici.
Naprimer, unutar modela jednakih mogu}nosti u institucijama, ne mo`e se
prihvatiti kao »slobodan izbor« u~e{}e
`ena u oru`anim snagama (Margarita, Torino). Zato `ene menjaju pojam
politike i svoje ciljeve.
IV
grupa
Koordinatorka:
Rina Nissim
(@eneva, @ene u crnom)
Tokom
razgovora u~esnice su pokrenule mno{tvo va`nih pitanja. Me|utim, ograni~eno
vreme nije dozvoljavalo dublju analizu.
Posebna
pa`nja je posve}ena uslovima u kojima se javljaju fundamentalisti~ki
pokreti. To je, pre svega, lo{a ekonomska situacija, nagomilane socijalne
frustracije, autoritarni re`imi na vlasti, nesigurnost, besperspektivnost.
Da
bi pridobili {to vi{e sledbenika, fundamentalisti koriste socijalnu demagogiju,
retoriku o ”socijalnoj
pravdi”: Ipek (Turska)
ka`e da ”Partija
blagostanja/prosperiteta radi to vrlo strate{ki. Njihov glavni cilj nije da stvarno
pomognu migrante, ljude koji dolaze iz ruralnih podru~ja u velike gradove, ve}
da tako steknu {to vi{e ~lanova. Na kraju je ispalo ba{ kao {to su planirali –
postali su vrlo razgranat pokret”.
Ursula
smatra da fundamentalisti~ki pokreti ljudima vra}aju
(prividno) izgubljeni ose}aj sigurnosti i pripadanja zajednici:
”Globalizacija
ekonomije i industrijalizacija stvorile su otu|eno dru{tvo tako da je
dobrodo{la svaka inicijativa koja `eli da oja~a zajednicu. Stvaraju se centri
(sportski, rekreacioni, kulturni) u zajednici, centri za distribuciju hrane i
eto, dobili ste zajednicu. To je ono {to `ivot ~ini ispunjenim”.
Rina je to dopunila iskustvom iz Indije: ”Svuda
u zajednicama u kojima postoje ogromni problemi, oni do|u, pru`e pomo}, daju
hranu, stanove, osnovnu podr{ku a sa tim ide i sve ostalo. To se pokazalo kao
izuzetno efikasno. Naprimer, u Indiji su tako pridobili dosta `ena. Ako ne
na|emo na~ina kako da odgovorimo na siroma{tvo i zadovoljavanje osnovnih potreba,
oni }e to u~initi i to brzo”.
Ursula,
Cory, Judith su se osvrnule na to da ”me{anje
religije i politike”
nema uvek za cilj kontrolu nad ljudima i zloupotrebu vere. Ukazale su na jedan
izuzetak, na fenomen teologije oslobo|anja.
Kao reakcija na licemerje zvani~ne crkve (u ovom slu~aju se radi o katoli~koj)
javljaju se hri{}anske zajednice koje dovode u pitanje crkvene institucije,
deluju van njih. Takvi hri{}anski pokreti (najvi{e ih ima u Latinskoj Americi)
zauzimaju anga`ovan stav prema dru{tvenoj stvarnosti, podr`avaju potla~ene,
progonjene: ”Dok
su u Centralnoj Americi, tokom osamdesetih godina, besneli ratovi i milioni
izbeglica dolazili na sever, hri{}anske zajednice (”narodne
crkve”) pru`ale su im
uto~i{te” (Cory). Kate je
pojasnila da se sledbenici teologije oslobo|enja nisu borili za vlast, ve} su
mnogi od njih ”i
sami bili zatvarani, progonjeni, ubijeni”.
I, naravno, ekskomunicirani od Vatikana. Naravno, to je marginalan fenomen
jer ”`ivimo u vremenu
uspona konzervativnog hri{}anskog pokreta (SAD) koji je na isti na~in
fundamentalisti~ki kao i muslimanski fundamentalisti~ki pokret. Ljudi sa vrha
cini~no koriste hri{}ansku religiju da bi stekli mo} i kontrolu u dru{tvu”
(Judith).
Fundamentalizam
uvek isklju~uje, marginalizuje pripadnike/ce drugih religioznih uverenja
– to se de{ava i u
sekularnim dr`avama, a ne samo u teokratskim dr`avama. Judith ka`e da se u
SAD-u tvrdi da je religija odvojena od dr`ave ali ”to
nije sasvim ta~no. Ako ste jevrejske, muslimanske ili neke druge vere, onda ste
donekle izvan dru{tva. To u SAD-u ne zovu fundamentalizmom, to je jednostavno
tako”. Me|utim, svi
fundamentalisti~ki pokreti (hri{}anski, jevrejski,
muslimanski, itd.) postaju saveznici u borbi
protiv socijalnih pokreta, saveznici u mr`nji prema `enama:
”Na konferencijama u
Kairu (o stanovni{tvu i razvoju, 1994.) i Pekingu (1995.) kad se
raspravljalo o kontroli populacije, Vatikan i muslimanski fundamentalisti su se
zdru`ili i stvorili lobi protiv `enskih prava, slobode izbora, seksualnosti,
abortusa i kontracepcije. Bilo je jasno da su uprkos
razlikama, spremni da rade za te ciljeve”
(Rina). Oni stvaraju strate{ke saveze
protiv feminizma: ”Kad
sam bila u Pekingu, dobila sam od grupe fundamentalistkinja informaciju na
deset strana o tome {ta je feminizam i koliko je on ”stra{an”.
Taj materijal je ovoj muslimanskoj grupi prosledila hri{}anska koalicija SAD-a
(Christian coalition in the USA)”
(Judith).
I
to svedo~i da i `ene aktivno u~estvuju u fundamentalisti~kim pokretima, da
interiorizuju uloge koje su im dodeljene: ”Fundamentalisti~ki
pokreti prikazuju `ene kao ~uvarke tradicija, primoravaju ih da ostanu kod
ku}e, ~ine}i ih ~uvarkama i prenositeljkama patrijarhalnih vrednosti koje one
prenose na svoje }erke i snaje”
(Ursula). Naravno, uvek se postavlja pitanje mogu}nosti izbora jer
fundamentalisti~ki pokreti zloupotrebljavaju `ene da bi stekli politi~ku mo},
a zatim ih sasvim marginalizuju ili odbacuju. O tome je svedo~ila Ipek: ”Posle
lokalnih izbora na kojima je radilo mnogo `ena iz islamisti~kog pokreta,
kandidat tog istog pokreta, pobedio je na izborima u Istambulu i postao
gradona~elnik. @ene su do{le kod njega i tra`ile polo`aje zato {to su naporno
radile. On im je rekao ”Vi
ste radile za boga, ne za sebe. Sada }ete nastaviti da radite za boga kao
majke. Idite ku}i i radite kao majke, kako vam je
Bog nalo`io. Tako su oni svu gradsku vlast dali svojim
mu{karcima, a nijedan polo`aj nisu dali `enama. U Iranu su tako|e uklonili sve
`ene iz hijerarhije”.
Na`alost, ova praksa nije vezana samo za fundamentalisti~ke pokrete ve} i za
pokrete protiv kolonijalizma, za oslobodila~ke pokrete, tako postupaju ~ak
i oni koji sebe smatraju ”levi~arima”:
”To je pri~a o
`enama koje se bore zajedno sa svojim mu{kim kolegama. Govorile smo o
muslimanskom fundamentalisti~kom pokretu, ali koliko puta smo ovu istu pri~u
~ule od levi~ara: u kubanskoj revoluciji, u Zimbabveu. Tamo su `ene pre
revolucije (Zimbabve) bile skoro ravnopravne sa mu{karcima, a kad je stvorena
republika, po~etkom 80-tih godina, prakti~no im je re~eno da idu ku}i, a to
je ba{ bio po~etak `enskog pokreta u Zimbabveu, trenutak kad su `ene odlu~ile
da se udru`e jer je po~ela polna diskriminacija. Ovo se desilo i u Nikaragvi”
(Judith). I u biv{oj Jugoslaviji, nakon II svetskog rata, i ”socijalisti~ke
revolucije”. U nekim
slu~ajevima `ene reprodukuju mo} svojih mu{kih srodnika, porodica, klanova,
dinastija. Cory o tome ka`e: ”One
su do{le do politi~ke mo}i preko svojih mu`eva ili o~eva, tako da su nastavljale
porodi~no ime i dinastiju. @ene u Pakistanu, Indiji, Indoneziji, Burmi, itd. sti~u
mo} zbog porodi~nog imena. To podse}a na monarhije”.
Naravno, ove `ene ne zastupaju interese `ena ve} {tite dinasti~ku mo} i
privilegije.
Cory
je ukazala i na ~injenicu da u nekim muslimanskim zemljama, kao {to je Turska,
oko 17% univerzitetskih profesora ~ine `ene i dodala ”U
Nema~koj ih na tim mestima ima manje od 4%”.
Fatima Mernissi smatra da je to oblik pobune `ena protiv podre|enosti. Zapravo,
`ene koje po svom klasnom i socijalnom statusu imaju pristup obrazovanju sti~u
i akademske titule, vrlo su prisutne i vidljive na univerzitetima, i to je za
`ene ”postao prostor
nade”. U knjizi ”Islam
i demokratija”
F. Mernissi navodi da ih je u Egiptu 1986. bilo 28% od ukupnog broja univerzitetskih
profesora (u SAD-u 24%) itd. Naravno, ne smemo smetnuti s uma da se sada u tim
zemljama na univerzitetu `ene zala`u i za fundamentalisti~ke ciljeve, zahtevaju
no{enje fered`e, itd.
Tokom
ovog razgovora, neke od u~esnica su govorile i o oblicima akcija, otpora
fundamentalisti~kim pokretima.
Ipek
smatra da je va`no da se ”zala`emo
za sekularnu dr`avu”
tj. za odvojenost religije/crkve od dr`ave.
Zapravo, va`no je zalagati se za sekularizam i
demokratiju kao toleranciju prema svim druga~ijim,
razli~itim, ”omogu}iti
svim vernicima, ateistima, {ta god da su da `ive zajedno”.
Rina
smatra da je veoma va`no ne upore|ivati
”prednosti”
jednog fundamentalizma u odnosu na drugi
jer ”upore|ivanjem ne
`elimo da ustanovimo koji je od svih njih najgori ili koji je ”najbezazleniji”
potrebno je da razumemo mehanizme i da se
organizujemo i da stvorimo instrumente za zajedni~ke akcije.”
Judith
se zala`e za ja~anje `enskih saveza i
mre`a iznad rasnih, etni~kih, dr`avnih podela i granica...