Radionice

Fundamentalizam kroz institucije dr`ave,

religije, nacije i

kulturnog nasle|a

 

 

Na Zapadu, Istoku, Severu, Jugu - svuda

 

I grupa

 

Kordinatorka:
Arrabbiya Mansur
(Izrael)

 

 

U~esnice: Neda Bo`inovi} (Beograd), Jasna Bogojevi} (Beograd), Nora Ahmetaj (Pri{tina), Natasha Terlexis (Atina), Marta Pekpalaj (Has-Kosovo), Karey Mackin­to­sh (USA/Beograd), Belma Kova~ (Zenica-BiH), Lula Mikijelj (Beograd), Holly Peele (USA/BiH), Sta{a Zajovi} (Beograd).

Arabbiya, Palestinka, `ivi u Izraelu, ak­tivistkinja grupe Jerusalimska veza (Je­rusalem link) koja okuplja Jevrejke i Pa­le­stinke, aktivna i u @enama u crnom, Tel Aviv. Odmah na po~etku je podvukla da fundamentalizam koristi religiju i zato treba odvajati religiju od fundamentalizma. Poistove}ivanje islama sa fundamentalizmom ~esto dovodi do demonizacije i stigmatizovanja kulturnog nasle|a. Ovaj oblik kulturnog rasizma posebno se ispoljava prema islamu. Moja majka, moj brat su re­ligiozni i oni lako mogu da budu pro-gla­{eni fundamentalistima. Ako sam ja, na­primer, religiozna kao muslimanka, da li treba da nosim stigmu da sam fundamentalistkinja? Ako celo svoje telo prekrijem kao `ena, da li }u odmah biti prepoznata kao fundamentalistkinja? Po mom mi{ljenju tako ne bi trebalo da bude. Os­novno pitanje je odnos prema razlikama. Islamski pokret nije fundamentalisti~ki ve} religiozni pokret. Ovakva demoni­zacija se de{ava skoro svuda: SPC (Srp­ska pravoslavna crkva) smatra islam velikom opasno{}u i ta crkva stalno up­ra­`njava kulturni rasizam. Me|utim, to se ne de{ava samo u Srbiji, ve} u celoj Ev­ro­pi. (Sta{a); Kod albanskog naroda nema ve­like razlike u moralnim propisima me­|u pripadnicima muslimanske ili kato­li­~ke vere. Kada me je jednom prilikom is­pitivala policija (srpska), tra`ili su da im ob­jasnim za{to ja, kao katolkinja, radim u {koli koju poha|aju muslimanska deca. Od­govorila sam im da su to sve albanska deca, a ne muslimanska ili katoli~ka. Po­li­cajci su mi onda rekli da, ako Albanci do­|u na vlast na Kosovu, onda }e muslimani tre­tirati katolike kao manjinu. Srpski re­`im vr{i jaku pravoslavnu religijsku propagandu, pretvaraju katoli~ke crkve u pra­voslavne i onda tvrde da su crkve na tom prostoru starije od albanskog naro­da (Marta); Bolelo me je {to su nas poistove}ivali sa fundamentalizmom a ja i ne znam {ta je to. Kako im objasniti da to u Bosni ne postoji? (Belma).

Fundamentalizam pribegava agresiv­nim i nasilnim metodama, proizvodi mr­`nju prema drugima, proizvodi sukobe i ratove: U Srbiji je SPC (Srpska pravoslavna crkva) propagirala vi{e etni~ki fundamentalizam jer je SPC nacionalna crkva. SPC je podr`avala politiku etni~kog ~i{}enja u skladu sa etni~kim fundamentalizmom ~i­stih nacija i etni~ki ~istih gra­nica. U SPC preovladava jedna od najtvr­|ih struja, tj. nacionalisti~ko pravoslavlje. Po njima je srpska dr`ava tamo gde do­se­`u srpske crkve i srpski grobovi. Oni za­govaraju koheziju svih Srba sveta. Mnogi me|u tim pravoslavnim nacionalistima u SPC-u su blagosiljali R. Karad`i}a i ostale ratne zlo­~ince.

U SPC-u trenutno vode raspravu da zajedno sa ruskom crkvom iza|u iz Svet­skog saveza crkava (SSC). Oni ka`u da je SSC jedna ekumenska globalna organiza­cija koja se bavi re{avanjem socijalnih problema a to nije na{ problem, mi se ba­vimo duhovnim a ne materijalnim stvarima. U stvarnosti je mnogo druga~ije jer se itekako bave materijalnim stvarima. Za­{to je SPC protiv ekumenizma? Ka`u da je ekumenizam protiv srpskog naroda, da je to zlo koje dolazi sa Zapada. SPC ~esto govori o opasnosti izvana i da je zato potrebno jedinstvo nacije pa i brisanje razlika me|u pripadnicima/ama iste nacije, sve u ime tog jedinstva. SPC smatra da SSC toleri{e stvari kao rukopolaganje `ena za biskupe i pastore, ven~anje osoba istog pola, itd. a sve to nije u duhu tradicije srpskog naroda (Sta{a). Mi smo dosta dugo `ivjeli u uvjerenju i mo`da i sada da nam je opasniji katoli~ki fundamentalizam koji je zaista koristio religiju u politi~ke svrhe. Neposredno poslije rata Ka­toli~ka crkva je skrivala ratne zlo~ince iz II svjetskog rata, prebacivani su u Latinsku Ameriku. Po~etkom ovog rata masovno su se vra}ali bez paso{a, bez dokumenata i oni su u Hrvatskoj postali oni koji ru­kovode politikom etni~kog ~i{}enja, komanduju re`imom u Hrvatskoj.

[to se ti~e pravoslavnog fundamentalizma ne znamo kad je po~eo. ^esto se misli da on nema politi~ku dimenziju, da su to samo religijski rituali, obi~aji, da je to sve u tradiciji srpskog naroda. Taj fundamentalizam po~inje vra}anjem korenima; to su neki obi~aji koji datiraju iz srednjeg vijeka, koji su se ~ak bili izgubili. Oni nam se prikazuju sad kao obi~aji koji su uvijek postojali, koji su vje~ni. Pravo­slav­ni sve{tenici neka svoja saznanja koriste u politi~ke svrhe; oni su po~eli sa etni~kim fundamentalizmom. Za njih je srp­ski narod najstariji na svijetu; srpski na­rod je bogu najdra`i narod. Sa svoje stra­ne, Hrvati, ka`u bla`ena djevica Ma­rija i kraljica Hrvata, da ne bi zaostali u fu­ndamentalizmu. Tako da imamo dva na­roda koji su porijeklom bo`ji: jedan poti~e od majke, drugi poti~e od oca. Sada i jedni i drugi propovijedaju da ne mo`emo `ivjeti zajedno na ovom istom prostoru. Ta parola da ne mo`emo `ivjeti zajedno jeste najgora parola koju su fundamentalisti izmislili. Iz toga su proiza{li svi zlo~ini i etni~ko ~i{}enje. Svi ti zlo~ini blagosiljani su od pravoslavnih i katoli~kih sve}enika, svako svoje. Naravno ima izuzetaka, ima ~estitih ljudi me|u tim sve}enicima, oni nisu prihvatili takvo pona{anje, ali oni su sklonjeni u stranu.

U Srbiji postoji sprega re`ima i SPC. Oni mogu da se brane i da govore o slobodi mi{ljenja i izra`avanja, ali je ~injenica da se Milo{evi}ev nacionalizam udru­`io sa nacionalisti~kim pravoslavljem SPC-e (Neda).

Nata{a iz Gr~ke odmah se nadovezala: Izgleda da je SPC preuzela mnogo toga iz Gr~ke i Gr~ke pravoslavne crkve. Gr­~ka je jedina zemlja u Evropi i na Balkanu u kojoj ljudi na li~noj karti imaju oz­na­~e­nu religijsku pripadnost. Postoji diskriminacija na osnovu verske pripadnosti. U parlamentu je bila pokrenuta rasprava da se iz li~ne karte ukine verska pripadnost, ali to nije prihva}eno a argumenti su bili da je to pravoslavno nasle|e. To su ~ak izjavljivali i oni koji pripadaju partijama na levici ili su se deklarisali kao ateisti/kinje. U Gr~koj postoje diskriminatorski zakoni posebno prema Makedoncima i Turcima koji nemaju pravo ~ak ni da se zo­vu svojim imenom i zbog toga mogu biti ka`njeni. Crkva se zapravo nije odvojila od dr`ave.

Bez obzira na specifi~nosti u kultur­nom nasle|u, univerzalni kulturni mo­del koji upra`njava fundamentalizam jeste na­silje nad `enama u ime tradicije, religije, kul­turnog nasle|a: Mi znamo da je u svim religijama `ena podre|ena. Mu{ke pa­trijarhalne vrednosti vladaju nad `enama u svim religijama (Arabbiya).

Jedan od oblika vr{enja kontrole nad `enama je i nametanje odre|enog na~ina odevanja: Nasilje je po~elo nad `enama koje idu po ulici a nisu pokrivene. Ovo se de­{ava na okupiranim podru~jima, u Ga­zi. Tamo sam do{la pred kraj Intifade (pa­lestinskog narodnog ustanka) i vidim da sve `ene pokrivaju glavu, vernice ili ne. Oni prave teror na ulici protiv `ena. Mi sma­tramo da se radi o opasnom pokretu koji nam ne}e dozvoliti da budemo slobodne, da je to vrlo opasan pokret za na{u zajednicu. U Izraelu, oni deluju u okviru za­kona, ne pribegavaju nasilju, ali vr{e propagandu protiv `ena koje se ne pokrivaju i bune se protiv u~e{}a `ena u javnoj sferi. U takvoj situaciji zakon ne mo`e da nas {titi, tu se navodno radi o slobodi govora, to nije politi~ki opasno za izraelsku dr`avu, zato to ona i dozvoljava, jer se radi o `enama muslimanske a ne jevrejske vere (Arabbiya).

                         

Diskurs o ugro`enom identitetu, strah od gubljenja identiteta predstavlja izgovor fundamentalista u cilju vr{enja kontrole nad `enama: Islamski pokret je tradicio­nalno protiv nas (`enskog auto­nomnog pokreta) i ka`u nam da gubimo svoj identitet, na{ arapski identitet ako pro|e zakon koji `eni omogu}ava da bira izme|u civilnog i religioznog suda u porodi~nim pitanjima. Ka`u nam da ako `ena ide na civilni sud, izgubi}emo identitet kao Arap­kinje. Status `ene u dru{tvu mora da ostane takav kakav je, jer navodno, to je identitet arapske kulture (Arabbiya).

Porobljavanja `ena ispoljava se i kroz instituciju ranog braka: To je veoma veliki problem. Brak je dozvoljen ve} sa osamnaest godina, ali zajednica tera `ene da se udaju jo{ mnogo ranije tako da one u svom `ivotu nemaju vremena za obrazovanje i to je vrlo te{ka situacija koju treba menjati (Arabbiya). Ona je objasnila da se islamski pokret odnosi prema `eni kao posedu mu{karca, da zlo~ini po~injeni u ime patrijarhalne ~asti postoje i u toj i u drugim kulturama jer je `ena ~uvarka porodi~ne ~asti. @ena mora da ~uva ~ast po­rodice. Suo~avamo se sa te{kim oblicima nasilja nad `enama, neke `ene su ubijene zbog o~uvanja ~asti porodice. To proizlazi iz tradicionalnog shvatanja da je `ena vlasni{tvo mu{karca. Naravno, to se ne de{ava samo u islamskim zemljama.

Kolonizacija `ena u patrijarhalnom dru­­{tvu ispoljava se i kroz ugovoreni brak, kupovinu `ena, poligamiju, repudijaciju `ena. U Hasu se `ene tako|e prodaju. Mislim da je glavni problem te{ka ekonomska situacija. Ljudi ne mogu da se ven~aju u nekoj drugoj regiji upravo zbog lo{ih ekonomskih uslova. Katoli~ka crkva tako|e vr{i uticaj, iako je ona izgleda liberalnija. Ali, kod obe vere se radi o istoj stvari. Naprimer, kad dvoje mladih `eli da se razvede, katoli~ka crkva to ne dozvoljava. Ako se razvedu bez dozvole crkve, u tom slu~aju ona ne dozvoljava da se po­novo ven~aju sa nekim drugim/drugom (Marta). Ima puno slu~ajeva da `ene `ive po dvadeset godina, da imaju petoro dece sa nekim mu{karcem u ku}i njegovih ro­ditelja, a nisu zvani~no udate za tog mu{karca. I onda taj isti mu{karac mo`e da se o`eni nekom drugom `enom ili sa vi{e njih, jer mu to dozvoljava obi~ajno pravo. U poslednje vreme ima puno slu~ajeva da mu{karci idu u inostranstvo i tamo se o`ene drugim `enama i sa njima tako|e imaju decu. @ene su na Kosovu tako|e ~uvarke moralnih vrednosti (No­ra). Samo da dopunim Noru prime­rom iz Crne Gore: i tamo su mu{karci imali pra­vo da dovedu drugu `enu ako pre­thodna nije rodila mu{ko dete. To je sve u okviru tzv. kodeksa ~asti (Sta{a). Nikada to nije bilo iskorijenjeno, kao {to nije iskorijenjena ni kupovina `ena. De{ava se da `ene koje nisu islamske vjere, naprimer, Srpkinje ili Hrvatice, prihvataju da idu u albansku ku}u bez miraza. Razgovarala sam sa `enama koje su se udale na taj na­~in, rekle su mi da sav novac ide roditeljima jer je ona zapravo prodana (Neda).

Svi fundamentalisti pretenduju da vr{e kontrolu nad reproduktivnim sposobnostima `ene - za sve njih `ena je reproduktorka nacije: Po propagandi SPC (Srpske pravoslavne crkve) ra|anje ima etni~ku vrednost. Ta~no je da su za njih sve `ene majke i supruge, ali ra|anje je va`no ako se pove}ava natalitet odre|ene nacije, u ovom slu~aju srpske. S druge strane, za­go­varaju smanjivanje nataliteta `ena nesrpske nacije (Sta{a). Sli~no se de{ava i u Gr~koj: Ono {to mene mnogo pla{i kod nacionalista jeste njihov diskurs o niskoj stopi ra|anja u zemlji. Oni naj~e{}e govore kako }e do 2010-te u Gr~koj biti 50% vojnika manje. Predla`e se i da `ene idu u vojsku ako ne}e da ra|aju sinove. To je na neki na~in ratna propaganda. Pla{i me i to {to se i u parlamentu govori o niskoj stopi ra|anja. ^ak i partije koje sebe nazivaju progresivnim govore isto (Nata{a).

Fundamentalizam, populizam, nacio­nalizam koriste ekonomsku bedu, socijano nezadovoljstvo za svoje politi~ke ciljeve: Pokret se razvio i u Izraelu i na palestinskim okupiranim teritorijama. U Izraelu je po~eo kao religiozni pokret. Po~eo je pre 15 godina, me|u siroma{nim ljudima koji su `iveli u velikoj bedi. Ljudi su se uklju~ili u islamski pokret zato {to je on obe}avao da ako oni pate na ovom svetu, idu u raj na drugom svetu (Arabbiya). Ja sam mlada, ali se se}am da u biv{oj Jugoslaviji nije bilo toliko vernika i fundamentalista kao sada. Ranije su se mogli izbrojati na prste ljudi koji su i{li u d`amije i koji su poha|ali verske {kole. Stvari su se po~ele menjati 1989. kad je ukinuta autonomija Kosovu i Vojvodini. Nakon toga, nisu samo ljudi sa sela po~eli da se priklanjaju religiji ve} i intelektualci koji su pre bili protiv toga. Ja ne znam da li je to izbor ili jedina preostala mogu}nost. [to je najgore, mnogi mladi ljudi su po~eli da poha|aju verske {kole medrese (Nora). Ja mislim da je jedan od razloga uspeha fundamentalizma i to {to je on na{ao na­~in da ponudi ljudima ose}aj zaje­dni­{tva i pri­padnosti {to poma`e u te{kim eko­nom­skim uslovima. To je posebno izra­`e­no u odnosu na identitet u zemljama biv­{e Jugoslavije, na taj na~in ljudi misle da mogu da prona|u svoje izgubljene identitete. Naprimer, na okupiranim palestinskim teritorijama ljudi misle da Izraelci poku{avaju da im izbri{u njihovu nacio­nalnu svest. U SAD-u postoji velika kriza identiteta zbog velikog priliva imigranata, velikih promena u kulturi 60-tih godina. Ljudi se ose}aju ugro`enim, oni `ele ne­{to za {ta mogu ~vrsto da se uhvate (Ca­rey).

Fundamentalizam deluje i {iri svoju propagandu i preko medija, preko obrazovnih i vaspitnih institucija kao i preko karitativnih aktivnosti: U po~etku nismo shvatali opasnost islamisti~kog pokreta, izme|u ostalog jer ~ine neka dobra dela za zajednicu, podr`avaju siroma{ne poro­di­ce. Po~eli su sa osnivanjem institucija za ma­lu decu, {to je omogu}ilo `enama da iza­|u iz ku}e i po~nu da rade. Na pale­stin­skim okupiranim teritorijama pokret je delovao na istim osnovama, posebno u Gazi. Me|utim, to se vrlo brzo izmenilo i pripadnici tog pokreta imaju vrlo nasilno pona{anje prema `enama, naro~ito u Ga­zi. To je veoma siroma{no podru~je sa pu­no izbeglica. Pravo plodno tle za njihove aktivnosti. Okupatorske izraelske vlasti ih podr`avaju, ide im u prilog da oja~aju kako bi tako oslabili PLO (Palestinsku oslo­bodila~ku organizaciju). Izraelske vla­sti `ele da se bore protiv PLO-a preko islamskog pokreta. Okupacione snage su mislile da }e tako kontrolisati situaciju, ali vi{e to ne mogu (Arabbiya). Na televiziji u Srbiji imamo programe verskog, pravo­slav­nog, sadr`aja, Biblije za decu, koja se pro­daje u milionima primeraka. Pravo­slav­ni popovi su po~eli ~ak da ulaze u WC i da osve}uju sve prostorije, zgrade, {ko­le (Jasna). Lula je dopunila Jasnu: Po ne­kim podacima, za poslednjih {est godina na teritoriji Srbije izgra|eno je vi{e crkava nego za poslednjih pedeset godina. Za­tim, slave koje su pre bile ne samo religijski nego i tradicionalni praznik, koriste se u nacionalisti~ke svrhe. Popovi dolaze u {kole da ih osve}uju, sada svaka {kola ima svoju slavu. U nekim {kolama u SAD-u ne mo`e se predavati o evoluciji ako se ne predaje o stvaranju sveta po Bibliji. To je {kolski sistem u dr`avi u kojoj je navodno crkva odvojena od dr`ave. Pravni sistem koji garantuje odvojenost crkve od dr`a­ve nije u stanju da za{titi sekularnu kulturu od fundamentalizma (Carey).

                         

Arabbiya je ponovila ono {to je na po~etku kazala: nije dovoljno razgovarati o fundamentalizmu, denuncirati oblike re­presije koju vr{i nad `enama, ve} je po­trebno videti na koji na~in iza}i na kraj sa fundamentalizmom. U~esnice su iznele i neka iskustva, akcije. To su zahtevi pra­v­nog karaktera: zahtev za lai~kim zakonima, odvajanje religije od dr`ave. U tom smislu na{a strategija je da osna`imo i podr`imo `ene da u|u u lokalne organe vlasti i podr`imo partije koje se bore protiv islamisti~kog pokreta (Arabbiya). Ca­rey smatra da ljudima treba ponuditi realnu alternativu, a to se ne mo`e posti}i sa­mo sekularnim obrazovanjem, potrebno je ponuditi ose}aj zajedni{tva koji uva­`a­va sve razlike, socijalne probleme re{a­vati na druga~iji na~in, na osnovu socijalne pravde a ne karitativnih aktivnosti; Sta{a smatra da treba da bez potcenjivanja, minimiziranja, ve} vrlo ozbiljno pra­ti­mo na medijima, u {kolskom sistemu ka­ko se suptilno propagira krajnji kon­zer­vativizam (fundamentalizam u senci kako ka`e Frances Kissling). I, naravno, neophodno je stvarati lokalne, regionalne, globalne `enske mre`e protiv fundamentalizma.

 

II grupa

 

Koordinatorke:
@iva Vidmar i
Sonja Lokar,
(Ljubljana, @enski forum ZHSD)

 

@iva Vidmar, jedna od koordinatorki, objasnila je da je fundamentalizam istorijska ~injenica hri{}anstva. Termin fundamentalizam upotrebljen je, po prvi put, objavljivanjem tekstova izvorno uzetih iz Biblije, to jest 1902. godine ustanovljena je ameri~ka biblijska liga koja je objavila 12 pamfleta pod nazivom de fundamentis i otuda dolazi ime fundamentalizam. 1919. osnovana je svetska organizacija hri{}anskih fundamentalista koja se bori protiv liberala, protiv tuma~enja sveta su­pro­tnih Bibliji, protiv darvinizma. Pe­riod izme|u 1930. i 1940. vezan je za stvaranje najekstremnijih fundamentalisti~kih cr­ka­va i organizacija. 1950. delokrug fundamentalista se pro{iruje na borbu protiv abortusa, homoseksualnosti, jednakosti `ena.

Dakle, koreni fundamentalizma po­ti­~u iz hri{}anstva i @iva je naglasila `elim da se razbije predrasuda da je fundamentalizam isklju~ivo svojstven islamu. Kad se govori o fundamentalizmu, uvek je po­trebno jasno re}i na koji se odnosi, da li je vezan za hri{}anstvo, judaizam, islam, bu­dizam...

Razli~ite interpretacije odre|enih religioznih doktrina ~esto nemaju veze sa re­ligijskim postavkama ve} je to vi{e po­sledica politi~kih strategija, politi~kih oko­l­nosti globalnih i lokalnih, zavisi od po­treba elita na vlasti. Jasna Bak{i} iz Sa­ra­jeva je to objasnila: Mi smo za Zapad bili muslimani, ne{to {to je daleko, nepoznato i ~udno, a s druge strane, za Arape nikako nismo bili muslimani, tj. bili smo oni muslimani koje oni ne prepoznaju kao deo vlastitog identiteta, dakle, ne{to {to nije ni nalik njima. Posebno po na~inu pona{anja i statusu `ene u dru{tvu. Jako se po­ku­{alo manipulirati svim tim segmentima. Sve se to u Bosni `estoko prelomilo tokom rata.

Tokom razgovora u~esnice su govorile o kontroli nad `ivotima `ena, posebno nad reprodukcijom i seksualno{}u, nad pravima `ena na samoopredeljenje o odnosu na vlastito telo i reproduktivnu sposobnost. To se de{avalo i de{ava poslednjih godina u ve}ini zemalja na prostoru biv{e Jugoslavije (Sloveniji, Srbiji, BiH, itd.). Za ekstremni nacionalizam, ra|anje ima nacionalnu vrednost: `eni se dodeljuje uloga da spasi naciju od odumiranja. An|a iz Novog Sada ka`e da se u Srbiji pri~a da su Srbi ugro`eni, jer su `ene po~ele da se emancipuju i da zato ne ra|aju. Mara iz Bijeljine (srpski entitet u RS) ka`e da je u RS postojala jedna politi~ka parola koja je govorila da `ene treba da ra|aju i to je upotreba `ena u politi~ke svrhe. Ali, vlast nije stvorila nikakve uslove da bi se deca mogla ra|ati i normalno odgajati. I u Sloveniji se `eni name}e njena prirodna uloga ra|anja i da se tako oslobodi svih krivica koje joj je navodno nametnuo socijalizam (Sonja).

Ideologija vra}anja `ena u ku}u i porodicu sveprisutna je u zemljama biv­{e Jugoslavije. Propagira se da je osno­vna vrednost `ene da ostane u ku}i a da joj mu` radi i donosi pare, a sve to u cilju da se ukinu abortus i razvod, ka`e An|a. U Sloveniji je vrlo veliki broj, posebno mla­dih, koji smatraju da svaka `ena treba da se uda, da je `eni mesto u ku}i i da je mu` izdr`ava (Sonja). Dunja (Beograd) smatra da su mnoge `ene interiorizovale ulogu koju name}u nacionalisti jer mno­ge `ene su se stavile, svjesno ili nesvjesno, na stranu raznih nacionalisti~kih pokreta. Jedna od takvih ekstremnih u Srbiji je Samo Srpkinja spa{ava Srbina na ~ijem ~elu je fa{istkinja, Isidora Bjelica. One jav­no govore da `ene treba da slu`e i do­~e­ku­ju ratnike, tj. da `ena bude odmor ratnika.

Lik majke/heroine/`rtve je posebno pri­sutan u vremenima rata. Na materinstvo se ra~una kao na spremnost `ena da se bezuslovno i uz najve}u po`rtvovanost po­svete drugima. Dok je bio rat, `ena je bila heroina i to je bio slogan koji je vladao na ovim prostorima. @ena je radila kod ku}e, bila majka, stub porodice ali i cjelokupnog dru{tva ka`e Rada iz Zenice (BiH). A kad kriza splasne, kad rat pro|e, materinstvo postaje manje va`no na jav­nom planu. To svedo~i Rada iz Zenice: Kad rat prestaje, onda `ena prestaje biti he­roina, prestaje raditi i na svoje mjesto pu{ta mu{karca koji je zavr{io sa svojim ratnim pozivom.

Uslovi u kojima se to de{ava je: op{te osiroma{enje, posebno `enske populacije, otpu{tanja s posla, posebno `ena s posla, nemogu}nost izbora `ena... An|a pri~a ka­ko je njena prijateljica pre bila emancipovana, `ivela u vanbra~noj zajednici skoro dvadeset godina, zaposlena ali sad misli sasvim druga~ije. Ona se promenila nagore jer je osetila neku nesigurnost i prihvata konzervativnost da ne bi izgubila i ono {to ima. Sad je odlu~ila da se uda i `eli da samo radi kod ku}e a da je mu` izdr`ava. To je izraz krize i posledica sveop­{te manipulacije. U ratnim okolnostima `ene su izlo`ene jo{ ve}im manipulacijama: Mnoge `ene se priklanjaju religiji iz vrlo pragmati~nih razloga. Na taj na~in }e negdje dobiti novac za svoje dijete (Ra­da). U vremenima krize aktiviraju se me­hanizmi koji mogu pretvoriti porodicu u amortizer nesigurnosti i nemira koji nastaju zbog poreme}enih ekonomskih od­no­sa, ka`e Sonja i tada `enu ubje|uju da ona treba da preuzme svoju prirodnu fun­kciju, da sedi kod ku}e i gladuje sa svojom decom dok mu` tr~i okolo da na|e posao. Zna~i `ena treba da kupuje socijalni mir i u ku}i i u naciji dr`avi.

[ta raditi? Kako uticati na promenu patrijarhalnog mentaliteta koji `enu svodi na reproduktorku nacije, na majku i su­pru­gu? Kako se odupirati socijalnim po­tresima koji najvi{e poga|aju `ene?

An|a koja radi u pred{kolskoj usta­novi smatra da se na promenu patrijar­halnog mentaliteta mo`e uticati u vaspitnim i obrazovnim institucijama; Rada vidi {anse za `ene u ja~anju i {irenju mre`a nevladinih `enskih organizacija; Sonja ka`e da je Slovenija mo`da jedina dr`ava u tranziciji gde politi~ari nisu uspeli sru­{iti totalno socijalnu dr`avu i da zato `ene treba da se zala`u za dr`avu socijal­nog sta­ranja jer im tako ostaje vi{e prostora za sebe, za javne aktivnosti, itd.

 

 

III grupa

 

Koordinatorka:
Imma Barbarosa
(Bari, Italija)

 

 

Imma je definisala fundamentalizam kao politiku zatvaranja, zatvorenih i izo­lovanih identiteta. Govorila je o institucijama koje se rukovode logikom i praksom izolacije, isklju~ivanja: porodica, grad, dr­`ava/nacija/otad`bina.

Kontrola `ena preko o~uvanja patrijarhalne porodice osnov je fundamentalisti~kog diskursa i prakse. Imma smatra da je pogre{no misliti da na Zapadu porodica nije autoritarna. »@ene u tim porodicama ponovo gube identitet. U vladi i parlamentu vodi se politika za porodicu a ne za `ene«. To je klan, zatvoreni tip porodice, porodica koja se bavi kriminalom (mafija). U ovim kriminalnim organizacijama `ene su veoma podre|ene, pa ~ak i kada se po­nekad na|u na »rukovode}im« mestima. To je, zapravo, krajnje patrijarhalan model. Po{to radim sa zatvorenicima, iskustvo mi je pokazalo da su `ene spremne da urade sve za njihove mu{karce.

Drugi nivo je grad: funkcioni{e po prin­cipima isklju~ivanja/uklju~ivanja. On­a/j dru­ga/i, Razli~ita/i jeste imigrant, ona/j koja/i nema dr`avljanstvo. I u imigrantskim zajednicama `ene su nevid­lji­ve. Po{to radim u institucijama ve} 30 godina (parlamentu, op{tini, itd.) na nivou na{e op{tine otvoreno je savetovali{te za imigrante/tkinje. Postavile smo i slede}i us­lov: da pomenute zajednice zastupa jed­na `ena i jedan mu{karac. Tu smo nai­{le na ogromne te{ko}e: mu{karci su nam kazali da `ene treba da ostanu u ku}i. Mi se zala`emo za to da svaka osoba ima dr­`avljanstvo, tamo gde `ivi i radi, bez obzira na etni~ku i drugu pripadnost«. Politike isklju~ivanja, zatvaranja svojstvene zapadnim zemljama ispoljavaju se u krajnje restriktivnoj imigracionoj politici, koja ote`ava komunikaciju me|u ljudima iz mediteranskog basena (i u celoj Evropi). Konkretne prepreke su: vize, ogra­ni~a­va­nja ulaska, status imigranata iz vanevropskih zemalja, itd. Kao vid za{tite od na­vale ljudi iz siroma{nih zemalja Balkana, Azije, Afrike uve}avaju se policijske snage i grani~ne kontrole, a sve to vodi rastu}oj militarizaciji. Zapravo, militarizam i fundamentalizam uvek idu zajedno i me|u­sobno se podupiru,  smatra Imma. [ura se nadovezala nagla{avaju}i da je militarizam »najopasniji vid fundamentalizma« jer »svi se naoru`avaju mentalno ili fi­zi~ki i svi se susre}u u militarizmu. Rat u biv{oj Jugoslaviji je to pokazao nacionalne vo|e su se uvek me|usobno podr`avale«.

Imma je potom pre{la na »tre}i nivo« za­tvorenih identiteta: »To je naci­ja/dr­`a­va/otad`bina. Dr`ava je tipi~no mu{ka tvo­­revina. Za nas je dr`ava teritorija i granice, obele`ene ideologijom identiteta. Na­lazimo se na vrhuncu globalizacije u eko­nomiji i na najvi{em stupnju fragme­n­tacije u politici. U Italiji imamo Ligu po­pulisti~ki fenomen koji smatra da su stanovnici juga zemlje osobe ni`e rase. Do pre dvadeset godina, na{a kultura se zasnivala na autonomiji naroda. Uvek sam se zalagala za samoopredeljenje naroda protiv kolonijalizma. Me|utim, rat u biv{oj Jugoslaviji poremetio je moja gledi{ta. Da li danas mo`emo da ka`emo da je sa­mo­opredeljenje naroda sloboda po sebi? To je ozbilno pitanje. Da li samoopredeljenje naroda mo`e da bude ne{to pozitivno ako ne podrazumeva demokratski razvoj?  Mi­slim da ako se pravi dr`ava bez `ena, pravi se dr`ava protiv `ena. Dr`ava je mu{ka tvorevina, dr`ave su uvek pribegavale ratovima, one su instrument kojim se stva­raju zatvoreni identiteti. U Italiji re~ patria (otad`bina) poti~e od re~i otac dakle, dr`ava je patrijarhalna istorijska tvo­revina. Otad`bina zna~i `rtvovanje, herojstvo, smrt a ne su/`ivot. @ene su uvek u ratovima bile osu|ene na privatnu sferu: ili su bile `rtve ili sau~esnice«.

Analisa (Udine) se sla`e sa Immom da razni fundamentalizmi uvek izra`avaju zatvorene kolektivne identitete: »To mo­`e da bude nacija, religija, jezik. To su uvek mu{ke ideologije iako u njima ima puno `ena. Aktivistkinje iz islamisti~kog pokreta su vrlo aktivne i brojne. ^injenica je da sve `ene pripadamo istom rodu, ali mi se sve prepoznajemo preko razli~itosti. Mislim da je vrlo korisno da uzimamo u obzir bezbrojne razlike koje postoje unu­tar na{eg roda. Treba da istra`ujemo {to dublje na{ subjektivitet i individualnost to je kao neka »vakcina«, lek protiv fundamentalizma. U feministi~kom pokretu uvek treba da imamo na umu razlike me­|u nama«.

[ura (Rijeka) smatra da fundamentalizam te`i da izbri{e razlike. Dakle, »treba razvijati, podsticati razlike, po{tovati ih, to je kapilarna alternativa«. Razlike izazivaju strah i militarizuju duh. Ba{ kao {to ka`e marokanska feministkinja Fatima Mernissi, u delu »Strah od modernosti«: »sve dok razlika bude izazivala strah, granice }e biti zakon.

Budu}i da su institucije, takve kakve jesu, uglavnom patrijarhalne, mu{ke, po­stavlja se pitanje: kako ih menjati?

Imma smatra da nije dovoljno u}i u institucije. Danas na Zapadu `ene ulaze u institucije, ali ne radi se samo o kvantitativnom prisustvu `ena, ve} o kvalitativnom prisutvu: »Potrebna je potpuna redefinicija politike. Za Hanu Arendt politika je prostor u kojem strasti, ose}anja za­do­bijaju vrednost, postaju politika«. Za­pravo, postavlja se pitanje sadr`aja i smisla prisustva `ena, to jest, promena simboli~kog poretka, menjanja pojma politike. Radi se o redefiniciji politike, kako ka`e Imma.

Lucia (Luca, Italija) ka`e: »Politika je sve. To je ono {to jedemo, na~in na koji jedemo, na~in na koji odgajamo decu, to je organizacija posla u ku}i. To je sve politika, posebno za nas i upravo o tome treba da govorimo javno. Me|utim, ne treba da po­stanemo kao mu{karci, mo`emo da budemo prijateljice, saveznice, prvo treba da se mi `ene razumemo i razgovaramo da bismo to posle ~inile sa mu{karcima. Mnogo je lak{e da se mi `ene me|usobno razu­memo, te`e je razgovarati sa mu{karcima«. [ura se sla`e da `ene treba da menjaju politiku, ali i da tra`e saveznike me|u mu­{karcima, da ne budu zatvorene jer »je po­trebno senzibilizirati i druge grupe, druge dru{tvene slojeve. Na{ problem treba da iznesemo vani da celo dru{tvo to shvati kao dru{tveni problem«. [tefi je za politiku »korak po korak«. To je problem vekova. Iluzija je da }e se mu{karci menjati. Za{to bi to ~inili ako im sada{nji polo`aj donosi korist? »Biljana (Norve{ka) se pla{i da, zbog svoje zatvorenosti, alternativni po­kreti mogu da ponove patrijarhalni model i da zato treba izbegavati menta­litet getoa. Charo iz Valensije ka`e da postoji mno{tvo feministi~kih grupa, mre`a, ali one su i dalje zatvorene u sebe (na univerzitetu u okviru `enskih studija, itd.) i da ne iznose dovoljno svoje probleme na javnu scenu kao {to bi trebalo.

Zbog vrlo rasprostranjene negativne ko­notacije politike (»politika je prljava, ne­moralna, stvar, …«itd.) `ene koje u|u u institucije, u sfere mo}i, ostaju uglavnom usamljene, izolovane od drugih `ena. Maria Gracia iz Bolonje smatra da treba podr`ati `ene koje u|u u institucije, ali zahtevati od njih da uvek polaze sa stanovi{ta roda, da uva`avaju interese i potrebe `ena, jednakost u razlici. Naprimer, unutar modela jednakih mogu}nosti u institucijama, ne mo`e se prihvatiti kao »slobodan izbor« u~e{}e  `ena u oru`anim snagama (Mar­ga­rita, Torino). Zato `ene menjaju pojam po­litike i svoje ciljeve.

 

 

IV grupa

 

Koordinatorka:
Rina Nissim
(@eneva, @ene u crnom)

 

                         

Tokom razgovora u~esnice su pokre­nule mno{tvo va`nih pitanja. Me|utim, og­rani~eno vreme nije dozvoljavalo du­blju analizu.

Posebna pa`nja je posve}ena uslovima u kojima se javljaju fundamenta­li­sti­~ki pokreti. To je, pre svega, lo{a ekonomska situacija, nagomilane socijalne frustracije, autoritarni re`imi na vlasti, nesigurnost, besperspektivnost.

Da bi pridobili {to vi{e sledbenika, fundamentalisti koriste socijalnu demagogiju, retoriku o socijalnoj pravdi: Ipek (Turska) ka`e da Partija blagostanja/prosperiteta radi to vrlo strate{ki. Njihov glav­ni cilj nije da stvarno pomognu migrante, ljude koji dolaze iz ruralnih podru~ja u velike gradove, ve} da tako stek­nu {to vi{e ~lanova. Na kraju je ispalo ba{ kao {to su planirali postali su vrlo razgranat pokret.

Ursula smatra da fundamentalisti~ki pokreti ljudima vra}aju (prividno) izgu­blje­ni ose}aj sigurnosti i pripadanja zajednici: Globalizacija ekonomije i industrijalizacija stvorile su otu|eno dru­{tvo tako da je dobrodo{la svaka inicijativa koja `eli da oja~a zajednicu. Stvaraju se centri (spor­tski, rekreacioni, kulturni) u zajednici, centri za distribuciju hrane i eto, dobili ste zajednicu. To je ono {to `ivot ~ini ispu­njenim. Rina je to dopunila iskustvom iz Indije: Svuda u zajednicama u kojima po­stoje ogromni problemi, oni do|u, pru­`e pomo}, daju hranu, stanove, osnovnu po­dr{ku a sa tim ide i sve ostalo. To se po­kazalo kao izuzetno efikasno. Naprimer, u Indiji su tako pridobili dosta `ena. Ako ne na|emo na~ina kako da odgovorimo na siroma{tvo i zadovoljavanje osnovnih po­treba, oni }e to u~initi i to brzo.

Ursula, Cory, Judith su se osvrnule na to da me{anje religije i politike nema uvek za cilj kontrolu nad ljudima i zlo­upotrebu vere. Ukazale su na jedan izuzetak, na fenomen teologije oslobo|anja. Kao reakcija na licemerje zvani~ne crkve (u ovom slu~aju se radi o katoli~koj) jav­ljaju se hri{}anske zajednice koje dovode u pitanje crkvene institucije, deluju van njih. Takvi hri{}anski pokreti (najvi{e ih ima u Latinskoj Americi) zauzimaju anga`ovan stav prema dru{tvenoj stvarnosti, podr`avaju potla~ene, progonjene: Dok su u Centralnoj Americi, tokom osamdesetih godina, besneli ratovi i milioni izbeglica dolazili na sever, hri{}anske zajednice (narodne crkve) pru`ale su im uto~i{te (Cory). Kate je pojasnila da se sledbenici teologije oslobo|enja nisu borili za vlast, ve} su mnogi od njih i sami bili zatvarani, progonjeni, ubijeni. I, na­ra­vno, ekskomunicirani od Vatikana. Na­ravno, to je marginalan fenomen jer `ivimo u vremenu uspona konzervativnog hri{}anskog pokreta (SAD) koji je na isti na~in fundamentalisti~ki kao i muslimanski fundamentalisti~ki pokret. Ljudi sa vrha cini~no koriste hri{}ansku religiju da bi stekli mo} i kontrolu u dru{tvu (Ju­dith).

Fundamentalizam uvek isklju~uje, ma­r­ginalizuje pripadnike/ce drugih religioznih uverenja to se de{ava i u sekular­nim dr`avama, a ne samo u teokratskim dr`a­vama. Judith ka`e da se u SAD-u tvrdi da je religija odvojena od dr`ave ali to nije sasvim ta~no. Ako ste jevrejske, muslimanske ili neke druge vere, onda ste donekle izvan dru{tva. To u SAD-u ne zovu fundamentalizmom, to je jednostavno tako. Me|utim, svi fundamentalisti~ki pokreti (hri{}anski, jevrejski, muslimanski, itd.) postaju saveznici u borbi protiv socijalnih pokreta, saveznici u mr`nji prema `enama: Na konferencijama u Kai­ru (o stanovni{tvu i razvoju, 1994.) i Pe­kin­gu (1995.) kad se raspravljalo o kontroli populacije, Vatikan i muslimanski fundamentalisti su se zdru`ili i stvorili lobi protiv `enskih prava, slobode izbora, seksualnosti, abortusa i kontracepcije. Bi­lo je jasno da su uprkos razlikama, spremni da rade za te ciljeve (Rina). Oni stvaraju strate{ke saveze protiv feminizma: Kad sam bila u Pekingu, dobila sam od grupe fundamentalistkinja informaciju na deset strana o tome {ta je feminizam i koliko je on stra{an. Taj materijal je ovoj muslimanskoj grupi prosledila hri{}anska koa­licija SAD-a (Christian coalition in the USA) (Judith).

I to svedo~i da i `ene aktivno u~e­stvuju u fundamentalisti~kim pokretima, da interiorizuju uloge koje su im dode­ljene: Fundamentalisti~ki pokreti prika­zu­ju `ene kao ~uvarke tradicija, primo­ra­vaju ih da ostanu kod ku}e, ~ine}i ih ~uvarkama i prenositeljkama patrijarhalnih vrednosti koje one prenose na svoje }erke i snaje (Ursula). Naravno, uvek se postavlja pitanje mogu}nosti izbora jer fundamentalisti~ki pokreti zloupotreb­ljavaju `ene da bi stekli politi~ku mo}, a zatim ih sasvim marginalizuju ili odbacuju. O tome je svedo~ila Ipek: Posle lo­kal­nih izbora na kojima je radilo mnogo `ena iz islamisti~kog pokreta, kandidat tog istog pokreta, pobedio je na izborima u Istambulu i postao gradona~elnik. @ene su do{le kod njega i tra`ile polo`aje zato {to su naporno radile. On im je rekao Vi ste radile za boga, ne za sebe. Sada }ete na­­staviti da radite za boga kao majke. Idi­te ku}i i radite kao majke, kako vam je Bog nalo`io. Tako su oni svu gradsku vlast dali svo­jim mu{karcima, a nijedan polo`aj nisu dali `enama. U Iranu su tako|e uklo­nili sve `ene iz hijerarhije. Na`alost, ova praksa nije vezana samo za fundamentalisti~ke pokrete ve} i za pokrete pro­tiv ko­lo­nijalizma, za oslobodila~ke pokrete, ta­ko postupaju ~ak i oni koji sebe smatraju levi~arima: To je pri~a o `enama koje se bore zajedno sa svojim mu{kim kolegama. Govorile smo o muslimanskom fundamentalisti~kom pokretu, ali koliko puta smo ovu istu pri~u ~ule od levi~ara: u kubanskoj revoluciji, u Zimbabveu. Tamo su `ene pre revolucije (Zimbabve) bile skoro ravnopravne sa mu{karcima, a kad je stvorena republika, po~etkom 80-tih go­dina, prakti~no im je re~eno da idu ku­}i, a to je ba{ bio po~etak `enskog pokreta u Zimbabveu, trenutak kad su `ene odlu~ile da se udru`e jer je po~ela polna diskriminacija. Ovo se desilo i u Nika­rag­vi (Judith). I u biv{oj Jugoslaviji, nakon II svetskog rata, i socijalisti~ke revolucije. U nekim slu~ajevima `ene reprodukuju mo} svojih mu{kih srodnika, porodica, kla­nova, dinastija. Cory o tome ka`e: One su do{le do politi~ke mo}i preko svo­jih mu`eva ili o~eva, tako da su nasta­vljale porodi~no ime i dinastiju. @ene u Pakistanu, Indiji, Indoneziji, Burmi, itd. sti­~u mo} zbog porodi~nog imena. To po­d­­se}a na monarhije. Naravno, ove `ene ne zastupaju interese `ena ve} {tite dinasti~ku mo} i privilegije.

Cory je ukazala i na ~injenicu da u nekim muslimanskim zemljama, kao {to je Turska, oko 17% univerzitetskih profesora ~ine `ene i dodala U Nema~koj ih na tim mestima ima manje od 4%. Fatima Mernissi smatra da je to oblik pobune `ena protiv podre|enosti. Zapravo, `ene koje po svom klasnom i socijalnom statusu imaju pristup obrazovanju sti~u i akademske titule, vrlo su prisutne i vid­lji­ve na univerzitetima, i to je za `ene po­stao prostor nade. U knjizi Islam i de­mo­kratija F. Mernissi navodi da ih je u Egiptu 1986. bilo 28% od ukupnog broja uni­verzitetskih profesora (u SAD-u 24%) itd. Naravno, ne smemo smetnuti s uma da se sada u tim zemljama na univerzitetu `ene zala`u i za fundamentalisti~ke ciljeve, zahtevaju no{enje fered`e, itd.

Tokom ovog razgovora, neke od u~e­snica su govorile i o oblicima akcija, otpora fundamentalisti~kim pokretima.

Ipek smatra da je va`no da se zala­`emo za sekularnu dr`avu tj. za odvojenost religije/crkve od dr`ave. Zapravo, va`no je zalagati se za sekularizam i demokratiju kao toleranciju prema svim druga~ijim, razli~itim, omogu}iti svim vernicima, ateistima, {ta god da su da `ive zajedno.

Rina smatra da je veoma va`no ne upore|ivati prednosti jednog fundamentalizma u odnosu na drugi jer upo­re­|i­vanjem ne `elimo da ustanovimo koji je od svih njih najgori ili koji je najbezazleniji potrebno je da razumemo mehanizme i da se organizujemo i da stvorimo instrumente za zajedni~ke akcije.

Judith se zala`e za ja~anje `enskih saveza i mre`a iznad rasnih, etni~kih, dr`avnih podela i granica...