Deset godina protesta

 

Januara 1988, @ene u crnom u Izraelu za­po~ele su proteste protiv Izraelske okupacije teritorija osvojenih u ratu 1967. godine. Svakog petka popodne `ene stoje je­dan sat na glavnoj raskrscnici u Izraelu, obu­~ene u crno i sa transparentima koji no­se slogane protiv okupacije i za mir iz­me|u Izraela i Palestinaca.

Tokom godina Intifade, palestinskog us­tanka protiv Izraelaca (1988-1993), oko 5 000 `ena u~estvovalo je u ovim protestima koji su se pro{irili  na 39 mesta {irom zem­lje. Ovaj razvoj je bio spontan jer su se `ene same priklju~ivale protestnim stajanjima ili su organizovale proteste na no­vim mestima. Nekoliko meseci nakon {to su Izraelke zapo~ele stajanja @ena u cr­nom, protesti solidarnosti otpo~eli su i u dru­gim zemljama. Vremenom protestna sta­janja @ena u crnom ra{irila su se u mno­gim zemljama sa ciljevima nevezanim za politi~ki konflikt na Bliskom istoku. Ot­por nasilju postao je zajedni~ka crta svim protestnim stajanjima.

Sa po~etkom bliskoisto~nog mi­rov­nog procesa u Oslu okupljanja su prestala, izuzev u Tel-Avivu i Kibuc-Na{onu. Pro­testna stajanja sa prekidima su se odr­`avala i u Jerusalimu. Nakon {to je Pre­d­sednik vlade Netanjahu po~eo da usporava mirovni proces, redovna stajanja su obnovljena u Jerusalimu i Raanani.

S po~etka, izraelski mediji ignorisali su stajanja @ena u crnom, smatrali su ih ne­va`nim jer u njima u~estvuju samo `e­ne i odvijaju se bez prave akcije. Stajanja su, me|utim, privukla pa`nju strane jav­no­sti i tako posredno izazvala interesova­nje, dodu{e ograni~eno, doma}ih medija. Ipak, upornost na{eg protesta, dra­mati­~an izgled crne ode}e simbola `alosti, kao i {ok izazvan pojavom `ena na politi~koj sceni, donele su nam priznanje u izraelskoj javnosti i pomogle da odr`imo poruku prestanka okupacije u o~ima i gla­vama mnogih Izraelaca

U petak, 6. marta, 150 izraelskih `ena obe­le`ilo je protestom u Jerusalimu deset godina postojanja. Bio je to turoban doga|aj. Kao {to je kazala Hagar Roublev ro­dona~elnica @ena u crnom u Izraelu na­damo se da ne}emo biti ovde na obe­le­`avanju 20 godina protesta”.

Sumaya Farhat-Nasser, koordinatorka Jerusalimskog centra za `ene (palestinski deo Jerusalimske veze), govorila je o so­li­darnosti mirovnih aktivista/kinja Pa­lestinki i Izraelki, podvla~e}i ne mo`emo sebi priu{titi luksuz beznade`nosti. Dru­gi dirljiv govor ~ule smo od izraelske aktivistkinje Yvonne Deutch i Luize Morga­n­tini, koordinatorke italijanskog Udru­`e­nja za mir, anga`ovanoj godinama na stva­ranju saveza me|u `enama i stvara­nju mira.

@ene u crnom {irom sveta su mo}no se­strinstvo otpora politi~koj opresiji i na­silju gde god ono postoji. Nastavi}emo da stojimo sve dok ne bude mira.

 

Gila Svirsky

Jerusalim, marta 1998.