Nasilje nad ženama je ispoljavanje istorijski nejednakih odnosa društvene moći između muškaraca i žena koji su doveli do diskriminacije i dominacije nad ženama od strane muškaraca i do sprečavanja potpunog napretka žena. Nasilje nad ženama je jedan od osnovnih društvenih mehanizama kojima se žene prisiljavaju da budu u podređenoj poziciji u odnosu na muškarce. Nasilje nad ženama je prepreka u postizanju jednakosti, razvitka i mira. Definicija nasilja nad ženama po dokumentima Ujedinjenih nacija
Pet partnerskih organizacija je imalo trodnevni seminar koji je vodilo 5 stručnjakinja/ka iz Hrvatske i EU. Predstavnice partnerskih organizacija su unapredile svoja znanja i veštine i dogovorile buduće akcije: biće izabran jedan, zajednički slogan kampanje; zahtevi kampanje će biti specifični u odnosu na kontekst svake od država; Izrađen je plan narednih aktivnosti.
Autonomni ženski centar uputio je dopis državnoj sekretarki Brankici Janković, sa komentarima na nedoslednost u upotrebi rodno osetljivih termina, odnosno imenovanja žene kao subjekta zaštite od nasilja u porodici.
Opširnije...Akcije zagovaranja AŽCa tokom 2012. godine su se odvijale u skladu sa ciljevima postavljenim strateškim dokumentom AŽCa i tokovima u oblasti zaštite od nasilja u porodici, socijalne politike i socijalne inkluzije na državnom i lokalnom nivou, koji su, zbog izbora i promene vlasti tokom 2012. godine, donekle bili usporeni. Sa promenom vlasti, zaustavljeni su procesi zakonskih izmena koje je inicirala prethodna Vlada i krajem godine se pristupilo ubrzanim izmenama velikog broja sistemskih zakona vezanih za pravosuđe.
10.decembra 2009. godine predstavnica Autonomnog ženskog centra Jelena Keserović, učestvovala je na 21. sastanku Kontakt grupe za Zapadni Balkan, pri Evropskom komitetu za ekonomska i socijalna pitanja u Briselu. Sastanku su prisustvovali članovi Evropske komisije, Evropskog parlamenta i organizacije civilnog društva iz Srbije (Savez samostalnih sindikata, UGS Nezavisnost, Udruženje penzionera, Udruženje poslovnih žena, Unija poslodavaca Srbije i Centar za samostalni život invalida Srbije).
Na sastanku se diskutovalo o napretku Srbije u procesu evropskih integracija, sa posebnim fokusom na implementaciju ekonomskih i socijalnih prava građana i građanki. Iako su predstavnici/e EU institucija izrazili zadovoljstvo zbog napretka Srbije, bilo im je važno da čuju i kritički osvrt civilnog društva na brzinu i kvalitet reformi koje se sprovode u Srbiji. Autonomni ženski centar izrazio je zabrinutost da efikasna primena postojećih strategija i akcionih planova koje se bave socijalnim i ekonomskim pravima ranjivih grupa umnogome zavisi od koordinacije i uvezivanja tih dokumenata koje trenutno nije zadovoljavajuće, kao i da država ne razvija rodno osetljivu politiku u planiranju mera i aktivnosti koja bi trebalo da razume različite položaje i potrebe žena, pogovoto onih koje su višestruko diskriminisane. Kao primer dobre prakse saradnje sa državom u kreiranju strategija, komentarisanju zakona i monitoringu njihove primene naveden je program Kontakt organizacija civilnog društva za ranjive grupe Tima za implementaciju strategije za smanjenje siromaštva potpredsednika Vlade.